Šipak ili Nar, latinskog naziva Punica granatum omiljeno je jesensko voće Mediterana. Svoju etimologiju latinskog naziva vuče od Plinija Starijeg koji ga je nazvao punskom jabukom, a najbolji su plodovi dolazili iz područja Punije, današnjeg Tunisa. Drugi dio naziva, granatum dolazi od latinske riječi granatus, odnosno zrnat. Usprkos njegovom nazivu izgleda da se do danas nije u potpunosti utvrdilo izvorno porijeklo ove biljke. Naime, dio naučnika smatra da potiče s područja Irana i sjeverozapadne Indije, dok ga drugi smatraju autohtonom mediteranskom biljkom. Voćka jabukolikog izgleda i veoma dekorativnih cvjetova i ploda, šipak ili nar (negdje ga zovu i mogranj) jesenska je kraljica u cijelome Mediteranu, gdje se najčešće i uzgaja jer mu odgovara puno sunca i malo kiše. Osim toga, uspijeva i u Turskoj, Egiptu, Iranu i Afganistanu i jedna je od prvih kultiviranih voćki na svijetu.
Priprema zemljišta
Šipak predstavlja kulturu koja zahtijeva kompleksnu pripremu zemljišta. Ova priprema se sastoji od čišćenja lokaliteta od biljnih ostataka iz prethodnog perioda i ravnanja terena. Priprema zemljišta u cilju podizanja zasada šipka se obavlja na cijeloj površini, minimalno na 50 cm dubine.
Pročitajte: Uzgoj NARA iz sjemena i njega zimi
Čišćenje i ravnanje terena
Priprema zemljišta za sadnju svodila se u većini slučajeva u prošlosti na jednostavno kopanje rupa. Kvalitetna priprema zemljišta podrazumijeva krčenje i uklanjanje kamenja i ostataka korjenovog sistema, zaravnjivanje zemljišta, eliminisanje korovske vegetacije, melioracione radove, meliorativno đubrenje organskim i mineralnim đubrivima, rigolovanje. Nakon što je identifikovano zemljište na kojem će se obaviti sadnja šipka, potrebno je obaviti krčenja, odstranjavanja krupnijeg kamenja koji se nalazi na površini zemljišta i uklanjanje kamenja koje eventualno viri iz zemljišta.
Posebnu važnost ima temeljito čišćenje zemljišta od biljnih ostataka. Zemljište u zasadu šipka treba osloboditi prisustva korovske vegetacije čime se pospješuje njegova sposobnost upijanja vlage i provjetravanja. Iz navedenog razloga se praktikuje periodična obrada zemljišta. Takođe, ne preporučuje se obrada tla na dubinama ispod dvadesetak centimetara budući da postoji opasnost od oštećivanja korijenja koje raste u plitkom zemljišnom sloju.
Priprema za sadnju i sadnja
Pravilna sadnja šipka je uslov za dobar prinos i kvalitet plodova te njenoj pripremi moramo posvetiti odgovarajuću pažnju. Kako šipak formira vrlo razgranat korjenov sistem u kojem neki segmenti mogu prodirati dosta daleko, razmaci sadnje moraju biti veći, posebno kod intenzivnih plantažnih zasada. Rastojanje sadnje zavisi od niza faktora, posebno od kultivara šipka i oblika krošnje. Preporučeni razmak sadnje je 5 m između redova i 3 m unutar reda što po 1 ha čini oko 650 sadnica šipka. Razmaci sadnje mogu biti i 5 x 4 m, te 4 x 3 m i rijetko 6 x 5 m. Ukoliko se šipak uzgaja kao živa ograda, sadi se na kraćim rastojanjima radi formiranja što kompaktnijeg živog zida.
Šipak, svojim genetskim predispozicijama, predstavlja idealnu kulturu za formiranje «živog biljnog zida» koji u zimskom periodu predstavlja dobru zaštitu od niskih temperatura, hladnih vjetrova, a ljeti od ekstremno visokih temperatura koje su česte u područjima uzgoja šipka.
Agrotehničkom zahvatu sadnje šipaka prethodi iskolčavanje redova i mjesta za sadnju. Nakon toga se kopaju sadne rupe čije dimenzije trebaju omogućiti nesmetan smještaj sadnice nakon uklanjanja kontejnera i dodavanja đubriva. Kako se sadnice šipka kontejnerski uzgajaju to je i njihovu sadnju moguće obavljati u toku cijele godine ukoliko je obezbijeđena adekvatna količina vode za navodnjavanje.
Sadnice šipka nabavljaju se u specijalizovanim rasadnicima koji imaju organizovanu zdravstvenu kontrolu matičnih zasada i sadnica na bolesti, štetočine i nematode. Na sadnici mora biti vidljiva etiketa sa nazivom rasadnika, kultivara, klase i broja deklaracije koji je garancija da je sadnica bila pod odgovarajućim stručnim nadzorom.
Pročitajte: Mučite se s čišćenjem nara? Postoji brza metoda uz koju ćete izbjeći nered
Đubrenje šipka/nara
Šipak predstavlja intenzivnu voćnu kulturu te ga je potrebno prihranjivati i organskim i mineralnim đubrivima različitog sastava i porijekla. Đubrenje zasada šipka važna je mjera za postizanje kvalitetnog roda. Nakon provedenih analiza fizičko-hemijskih karakteristika zemljišta predviđenog za uzgoj šipka, utvrđuju se neophodni meliorativni zahvati na određenom lokalitetu kao i potrebe za meliorativnim đubrenjem. Meliorativnim đubrenjem šipka omogućava se postizanja stanja srednje snadbjevenosti zemljišta humusom i neophodnim hranivima. Nakon obavljenog meliorativnog đubrenja, zemljišna površina se rigoluje ili duboko zaore, nakon čega slijedi priprema za sadnju. Posebna pažnja treba biti usmjerena ka kontroli sadržaja hranjivih sastojaka đubriva.
Organska đubriva, osim što obogaćivaju zemljište hranljivim komponentama, poboljšavaju i vodno-vazdušni režim i aktivnost mikroorganizama. Dobrim se pokazalo đubrenje zemljišta stajskim đubrivom svake treće godine u količini od 40-80 kg/stablu-žbunu ili zaoravanje biljnog pokrivača čime se obezbjeđuje održavanje plodnosti zemljišta.
Od mineralnih đubriva najčešću upotrebu imaju azotna, fosforna i kalijumova đubriva. Preporučuje se korištenje đubriva u kojima je sadržaj fosfora dvostruko, a kalijuma trostruko viši u odnosu na sadržaj azota. Količina unesennih đubriva je funkcija plodnosti zemljišta. Prema nekim od istraživanja, u periodu mirovanja neophodno je u zemljište unijeti 1-1,5 kg NPK (8:16:24), a pred kraj vegetacije izvršiti prvo prihranjivanje sa 0,5 kg uree i nakon precvjetavanja drugo sa 0,5 kg KAN-a.
Pročitajte: Klimatski uslovi potrebni za razvoj NARA/ŠIPKA
Navodnjavanje šipka/nara
Da bi ostvarili obilan urod plodova dobrog kvaliteta neophodno je obezbjediti približne količine vode kao i kod citrusa. Navodnjavanje je obavezna mjera za postizanje obilnog i kvalitetnog roda. Šipak može izdržati duge sušne periode. Iako urod nije veliki u uslovima suše, stabla-žbunovi mogu opstati godinama. Nakon toga, ukoliko se adekvatno navodnjavaju, intenzivno se razvijaju i donose dobar rod. Stabla će bujati i donositi dosta plodova pri obilnijim ljetnim kišama. Tada će plodovi biti mekaniji i osjetljiviji na transport i skladištenje.
Budući da u periodu porasta ploda najčešće vladaju velike vrućine sa deficitom vlage u zemljištu, neophodno je obezbjediti 2-3 obilna zalijevanja u julu i avgustu. Orijentaciono je potrebno oko 500 m3 vode po ha za svako zalijevanje. Bez redovnog navodnjavanja, posebno u sušnim godinama, plantažno uzgajanje šipka nema perspektivu. Tokom čitave vegetacije neophodno je održavati odgovarajuću vlažnost zemljišta, naročito pred približavanje sezone branja. Ovakvim postupkom se smanjuje pucanje plodova. Ukoliko je godina sušna, neophodno je navodnjavanje svakih četiri-pet dana u čitavom vegetacionom periodu. Dugotrajne suše i odsustvo navodnjavanja izazivaju posljedice na godišnji urod. Moguće su i dugoročne negativne posljedice.