Krastavac je biljka sa visokim zahtjevima prema uslovima sredine. Klimatski, zemljišni i drugi faktori jako utiču na vegetativni rast, cvjetanje i oplođenje, zametanje plodova, dužinu vegetacionog perioda i plodonošenje, a u krajnjoj liniji, na veličinu i kvalitet prinosa.
Toplota
U svim fazama razvoja krastavac je veoma osjetljiv prema toploti. Uspijeva na realitvno visokim temperaturama. Strada na slabijem mrazu, ali pošto brzo tehnološki dozrijeva može se gajiti i u krajevima s kratkim ljetom. Optimalna temperatura za klijanje sjemena je 25-28ºC, a minimalna 12-13ºC.
U poljskim uslovima klija ako temperature nisu niže od 17-19ºC. Na temeraturi iznad 36ºC prestaje asimilacija, a iznad 42ºC prestaje rastenje. Temperatura ispod 14ºC zaustavlja obrazovanje organa, ispod 7ºC prekida rast, a na temperaturi ispod 0,5ºC biljke uginu.
Naročito su nepovoljne nagle promjene toplotnih prilika.
Pročitajte: Proizvodnja krastavaca u zaštićenim prostorima
Svejtlost
Za normalan rast i razviće neophodan je intenzitet svjetlosti od 8-9 hiljada luksa i dužina dana od 10-12 sati. Ako je osvjetljenost slaba, skraćena ili produžena, biljke reaguju znatnim sniženjem prinosa.
Vlažnost
Krastavcu je potrbna relativna vlažnost vazduha 70-90% i vlažnost zemljišta 65-75% punog vodnog kapaciteta. Otpornost prema vazdušnoj suši povećava se sa povećanjem vlažnosti zemljišta. Suša u vrijeme cvjetanja i plodonošenja prouzrokuje opadanje cvjetova, smanjenje prinosa i kvaliteta plodova (pojavljuju se šupljine i gorčina u plodovima). Toplo i vlažno vrijeme aktivira obrazovanje cvjetova i povećava procenat ženskih cvjetova. Dok niske temperature i nedostatak vlage ubrzavaju sazrijevanje plodova i starenje biljaka.
Pročitajte: Pepelnica krastavca znatno smanjuje prinose – Ovo je sigurno rješenje za njeno suzbijanje
Zemljište
Krasatavac gajite na plodnom zemljištu koje je dobro obezbijeđeno vodom i hranljivim materijama. Nepogodna u teška, zabarena i jako kisela zemljišta. Na teškom zemljištu, posebno ako je nivo podzemne vode viši od 70 cm, teško uspijeva.
Uz odgovarajuće đubrenje dobro uspijeva pri reakciji zemljišta pH 5,5 do pH 7,5, optimum pH 5,0. Za gajenje krastavca nisu pogodni tereni izloženi jakim vjetrovima koji pomjeraju vriježe i povređuju biljke. Štetno dejstvo vjetra može se umanjiti kulisama od biljaka koje rastu visoko, kao što su kukuruz, konoplja, suncokret itd.
O đubrenju krasavca pročitajte u tekstu: Đubrenje krastavca
Navodi se u knjizi Gajenje povrća – Centar za povrtarstvo Smederevska Palanka – Autori: Mr Živomir Miladinović; Dr Milan Damjanović; Dipl.inž.Stevan Brkić; Dr Živoslav Marković; Dr Dušan Stevanović; Mr Tatjana Sretenović – Rajičić; Mr Boguljub Zečević; Mr Radiša Đorđević; Mr Dragoljub Čorokalo; Dipl. inž. Ljiljana Stanković; Mr Milan Zdravković; Mr Jasmina Zdravković; Dr Nebojša Marinković; Dr Mirjana Mijatović; Mr Aleksa obradović; Dipl.inž. Milivoje Starčević; Dipl.inž. Branislav Milić; Dipl.inž. Vesna Todorović.