Zanimljivo, pušači mogu koristiti mlade izdanke – pupoljke kupine za žvakanje da bi prestali pušiti, jer im poslije žvakanja cigareta nikako ne prija.
Maline
Bobičasto voće, i u vrtu i u saksijama u pravilu se sadi krajem oktobra i početkom novembra, važno je da je tlo važno i da temperature nisu ispod nule. Međutim, neke bobičaste kulture poput malina, mogu se zasaditi i u proljeće. Sve bobice pa tako i maline imaju antikancerogena svojstva i razna druga ljekovita svojstva. Možete ih uzgajati i sami, u saksijama na balkonu. Ako je balkon dovoljno osunčan, kao biljka penjačica može se uzgajati i vinova loza. Prilikom kupovine sadnice raspitajte se koji tip zemlje odgovara pojedinom voću.
Crvena, crna i bijela ribizla
Od bobičastog voća, uz maline, na balkonu se vrlo lako može uzgajati i crvena, crna i bijela ribizla, kojoj na balkonu treba namijeniti sunčano mjesto jer će se time podstaknuti stvaranje više plodova. Prednost ribizle pred drugim voćem jeste u tome što plodovi nakon dozrijevanja mogu na grančicama ostati još nekoliko nedjelja bez opasnosti da će izgubiti na kvalitetu. Treba spomenuti da je ribizla voće bogato vitaminom C i visokovrijedan prirodni antioksidans. Želite li cijelo sljedeće ljeto uživati u plodovima, posadite nekoliko različitih sorti – od najranijih do najkasnijih.
Pročitajte: JOSTA – Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu u inostranstvu
Ogrozd
Ogrozdi su vrlo jednostavni za uzgoj u svakom tipu dobro odvodnjenog tla koje zadržava vlagu. Uspijevaju na sunčanim mjestima ili u polusjeni, ali nemojte ih posaditi tamo gdje ima mraza jer cvjetaju početkom marta i mogao bi ih oštetiti kasniji nalet hladnoće.
Kupina
Kupina kao voćna kultura nije pretjerano zahtjevna i dobro uspijeva u umjerenom pojasu, na gotovo svakom zemljištu koje je pogodno za biljnu proizvodnju. Ipak, za uzgoj kupina valja izbjegavati topla, pjeskovita tla, kao i hladna, teška i pretjerano vlažna tla. Odgovaraju joj topli i osunčani položaji. Najbolja područja za uzgoj blago su brdska područja.
Manjak svjetlosti zbog sjene ili pretežno oblačnog vremena nepovoljno će se odraziti na kvalitet plodova. Relativno je otporna na bolesti i štetočine i moguća je ekološka proizvodnja. Ako su listovi kupine s donje strane glatki tada na tome mjestu ima mnogo podzemne vode, a ako su s donje strane dlakavi onda ima malo podzemnih voda i jako su duboke.
Pročitajte: Ogrozd – Voće koje se ne prska
Borovnica i brusnica
Borovnica je listopadni grm prosječne visine od 20 do 50 cm. Kod nas je autohtono raširena u borovim, smrekovim i bukovim šumama. Cvjeta u maju i junu, a sazrijeva od juna do avgusta. Američka borovnica (V. Corymbosum) korištena je za križanje i selekciju najčešćih sorata koje se danas mogu naći u prodaji. Nešto veća biljka te veći i kvalitetniji plod osobine su selekcioniranih sorata.
Borovnica, kao i brusnica, bila je prije relativno nepoznata, ali posljednjih godina postala je zanimljiva zbog brojnih ljekovitih svojstava koja joj se pripisuju. Rijetko je koja biljka kao brusnica svojim plodovima potvrdila doprinos zdravlju. Nalazimo je uglavnom kao samoniklu u gorskim i planinskim područjima na rubovima šuma, svijetlim šumama, krčevinama i čistinama gdje imaju dovoljno svjetlosti za rast.
Evropska brusnica je zimzelena pokrovna, 25 cm visoka grmolika biljka. Američka brusnica (Vaccinium macrocarpon ) ima puno veće plodove od evropske brusnice te ima izdanke koji su puzajući (dužine od 1 do 2 m). Na njima izrastaju izdanci dužine 20 cm na kojima su cvatovi i kasnije plodovi. Izdanci se mogu pustiti da idu po zemlji ili se usmjeravaju u red ili na neku potporu kako bi se olakšalo branje plodova. Brusnice imaju slična ljekovita svojstva i sličan uzgoj.
Bobičasto voće – karakteristike
Bobičasto voće ne povezuje samo botanička sličnost, odnosno plod koji nazivamo bobica, već i nutritivne karakteristike. Ono što im je zajedničko je visok udio flavonoida, spojeva koji imaju funkciju antioksidansa. Jednako kao što štite voće od djelovanja slobodnih radikala, tako to čine i u našem organizmu.
Takođe, poznato je da bobičasto voće sadrži i mnogo vitamina. Posebno se ističu crvena i crna ribizla koje sadrže najmanje dvostruko više vitamina C od limuna, pa su stoga i odličan dodatak u pripremi kašastih voćnih sokova, popularnih smoothieja. A kada ih konzumiramo svježe, tek ubrane iz vrta, dobićemo maksimum svega onog zdravog što se nalazi u njima.
Za maline i kupine treba osigurati potporanj i u jesen obvezno odrezati grane koje su te sezone nosile plodove. Najveću opasnost mogu predstavljati lisne vaši koje se pojavljuju na mladim vršnim izbojima gdje sišu biljne sokove. Taj je problem najlakše riješiti prskanjem uljem neema. Što su posude veće, biće veći i grmovi jer bobičasto voće stvara dubok, razgranat korijen kojem treba pružiti dosta prostora i plodan supstrat za sadnju. I naravno, ne zaboravite na prihranu. Pokušajte nabaviti što kvalitetnije dehidrirano organsko đubrivo i dodajte ga na početku sezone.