Muškatna (butternut) tikva („bundeva šećerka“, „putar tikva“) izvanrednog je kvaliteta, ukusa i specifičnog mirisa, zbog čega je vrlo tražena i cijenjena. Meso je debelo, sočno, slatko, fine konzistencije i tamno narandžasto. Vrlo je bogata vitaminima i mineralima (sadrži čak 3,5 puta više vitamina A od mrkve) i ima visoku hranjivu i zdravstvenu vrijednost.
Izvrstan je izvor složenih ugljikohidrata, vlakana, kao i niacina, β-karotena te kalijuma i željeza. Sadrži velike količine pektina koji veže štetne tvari iz probavnih organa i tako čisti organizam te olakšava izbacivanje mokraće, što pospješuje rad bubrega, srca i krvnih žila.
Izvrsna je hrana i lijek za bolesnike s bubrežnim i žučnim kamencima, hroničnim hepatitisom, cirozom jetre, smetnjama u radu srca, smetnjama u izlučivanju otpadnih materija. Može se pripremati na žaru, pržiti, pasirati za supe ili pire, koristiti u složencima, umacima, namazima, za slatka jela, pite, a ukusna je i pripremljena na pari, kuvana ili pečena.
Lako rodi
Biljka ima vrlo intenzivan rani porast za koji može zahvaliti vrlo razvijenom korijenovom sistemu. Korijen može doprijeti do 2 m dubine, dok se glavnina korijenovog sustava razvija relativno plitko ispod površine tla.
Biljka razvija puzajuću stabljiku (vriježu) dugačku i po nekoliko metara, na kojoj se pojavljuju krupni peterokrpasti listovi sa svijetlijim pjegama, vitice i jednopolni muški i ženski cvjetovi žute boje.
Cvjetovi su na prvi pogled međusobno vrlo slični. Oba imaju žuti vjenčić, ali se kod ženskih cvjetova, ispod vjenčića, lako razaznaje plodnica u obliku male kruškolike bundeve. Muški se pojavljuju prvi, poslije 10 do 15 listova, dok se ženski pojavljuju relativno kasno na glavnoj vriježi tek poslije 20-og lista. Ostaju otvoreni dan-dva zavisno od vremenskih prilika i mogućnosti oplodnje koju obavljaju insekti, najčešće pčele.
Kad počne, cvatnja traje do jesenskih mrazeva. Muškatna tikva je stranooplodna biljka te se zbog ukrštanja s drugim sortama vrlo lako izrodi.
Pročitajte: Muskatna tikva – Vrijedna gajenja u vašoj bašti
Plod muškatne tikve je najčešće kruškastog oblika, prosječne mase 1,5 do 2 kg i jako aromatičnog ukusa. Ispunjen je čvrstim mesom narandžaste boje, ugodnog ukusa i mirisa pa se može konzumirati i sirov. Na jednoj biljci može biti i više od 10 plodova, ali u uslovima umjerene kontinentalne klime po biljci može dozrijeti 3 do 4 ploda. U proširenom dijelu ploda nalazi se oko 100 do 200 sjemenki. Boja zrelog ploda je, zavisno od sorte, svijetlo bijelo-žuta do narandžasto-žuta.
Muškatna tikva je kao i ostale tikvenjače osjetljiva na niske temperature i mraz. Optimalna temperatura za nicanje je 22-24 °C i tada nikne za 3-4 dana. U vrijeme sjetve ili sadnje tlo bi trebalo biti zagrijano na minimalno 15 °C. Na temperaturi od 12 °C zaustavlja se rast. Za vrijeme ljetnih suša dobro bi bilo navodnjavati. Ubrani neoštećeni plodovi sa stapkom, vrlo dobro podnose skladištenje te se u prozračnom skladištu na temperaturi nešto iznad 0 °C mogu čuvati 6 do 9 mjeseci.
Odgovaraju joj rahla, humusna, pjeskovito-ilovasta tla koja se brzo zagrijavaju u proljeće. Slabo uspijeva na izrazito vlažnim tlima. Optimalna reakcija tla je neutralna do blago alkalna (pH 6,5 do 7,5). Ima velike zahtjeve u pogledu topline, vlage, svjetlosti i hraniva. Odgovaraju joj ravničarski i topli krajevi i tlo gnojeno stajnjakom (poboljšava rastresitost i propusnost tla).
Kad se sije i kako se đubri?
Na otvoreno se sije kad više nema opasnosti od kasnih proljetnih mrazeva. Sjetva se obavlja u kućice (3 sjemenke), na razmak 1-1,5 m unutar reda i 2-3 m između redova, zavisno od bujnosti sorte.
Moguća je sjetva sijačicom za kukuruz, svaki drugi red, tj. između redova 140 cm, a u redu 50 do 58 cm. U savremenoj tehnologiji uzgoja muškatne tikve preporučuje se uzgoj iz presadnica s grudom supstrata zbog veće iskoristivosti sjemena.
Presadnice se uzgajaju u polistirenskim kontejnerima volumena lončića 100 do 200 cm3 pri temperaturi od 15°C (noću) do 20°C (danju), a u fazi razvijena 2 do 3 prava lista mogu se saditi na otvorenom.
Budući da muškatna tikva dobro reaguje na đubrenje organskim đubrivom preporučuje se osnovnom obradom unijeti 25 do 40 t/ha (250-400 kg/100m2) stajskog đubriva. Potrebna količina mineralnog đubriva određuje se na temelju analize tla i planiranog prinosa, no orijentacijska preporuka za osnovno đubrenje je 400 do 500 kg/ha NPK 7:20:30 NPK. Tokom vegetacije obavlja se folijarna prihana ili na većim površinama fertirigacija putem sistema za navodnjavanje kapanjem.
Pročitajte: BUNDEVA i njene prednosti za vaše zdravlje
Literatura navodi da potrebe muškatne tikve za osnovnim hranivima iznose 58 kg/ha N te 113 kg/ha P2O5 i K2O. Neki autori preporučuju prihranu azotom u količini od 45 do 50 kg N/ha prije zatvaranja međurednog prostora, odnosno, 28 kg N/ha i 90 kg K2O/ha 3 i 6 nedjelja nakon sadnje.
Drugi preporučuju dvije prihrane: prva s 50 kg N/ha prije zatvaranja redova, a druga folijarno ureom ili nekim kompleksnim folijarnim đubrivom s povećanom koncentracijom kalijum.
Što se tiče plodoreda, ne smije se saditi nakon biljaka iz porodice tikvenjača i ne smije se uzgajati na istoj površini 4 godine. Dobro se slaže s kukuruzom šećercem pa se on često sije uz rub gredice.
Njega usjeva
Od njege usjeva potrebno je obaviti dobru i blagovremenu predsjetvenu pripremu tla. TOkom vegetacije dva puta se obavlja međuredna kultivacija.
Najefikasniji u borbi protiv korova je uzgoj na malču od crne polietilenske folije s postavljenim sustavom za navodnjavanje kapanjem. Muškatna tikva ima velike zahtjeve za vodom, naročito tokom vrućih ljetnih dana pa je potrebno navodnjavati svaki ili svaki drugi dan.
Prostor između folija potrebno plitko okopati ručno ili obraditi ručnom frezom. Nakon što se vriježe razrastu u potpunosti prekrivaju tlo te ne dozvoljavaju ponovno nicanje korova. Takva proizvodnja gotovo je identična ekološkoj te bi kao takva omogućila eko proizvođačima ostvarenje puno većih prihoda.
Pročitajte: Kada sklanjati bundeve sa njive i kako ih čuvati?
Po potrebi se obavlja tretiranje protiv pepelnice i plamenjače, čija pojava najviše zavisi od vremenskim prilikama tokom vegetacije i o pridržavanju plodoreda. Bez pridržavanja plodoreda veća je mogućnost pojave ovih bolesti. Osim upotrebe dopuštenih sredstava za zaštitu bilja kratke karence, preporučuje se uzgoj otpornih sorti te uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka. S obzirom da viroze mogu izazvati značajnije smanjenje prinosa, potrebno je suzbijati lisne uši kao vektore, a biljke redovno pregledati te uklanjati zaražene.
Berba plodova
Plodovi muškatne tikve koriste se u fiziološkoj zrelosti, za što je potrebno 90 do 120 dana bez mraza. Pri uzgoju iz presadnica prva berba je moguća krajem jula, a pri uzgoju direktnom sjetvom sredinom ili krajem avgusta.
Nakon toga se do kraja vegetacije (prvog mraza) obavljaju još dvije ili tri berbe. Plodovi se beru u fiziološkoj zrelosti što se prepoznaje po karakteričnoj žuto-narandžastoj boji i sušenju stapke.
Pročitajte: HOKAIDO TIKVA – Uzgoj i upotreba ove popularne tikve
Istraživanjima je utvrđeno da se zriobom boja egzokarpa (kore) na plodu mijenja minimalno te je zbog toga glavni indikator fiziološke zrelosti boja mezokarpa (mesa) koja treba biti tipična za sortu.
Za fiziološku zrelost muškatne tikve potrebno je oko 60 dana od trenutka zametanja plodova. Uz savremenu tehnologiju uzgoja, očekivani prosječni prinos muškatne tikve je 30 t/ha.
Nakon berbe tikve treba čuvati u hladnom, suvom i dobro ventiliranom skladištu pri temperaturi od 13 do 16°C i relativnoj vlazi zraka od 50 do 70 %. Drugi autori navode očekivani rok održivosti od 2 do 6 mjeseci (zavisno od sorte) za plodove skladištene pri temperaturi od 12,5 do 15°C.