Ambrozija je jednogodišnja invazivna korovska biljka koja je na Stari kontinent stigla iz Sjeverne Amerike i to zajedno sa sjemenom lucerke i djeteline.
Ova zeljasta vrsta iz familije Asteraceae prvi put u Srbiji je detektovana 1953. godine u Sremskim Karlovicma. Cvjeta od prve polovine jula pa sve do pojave prvih mrazeva i može da naraste na visinu od 1,5 metar.
Polen ambrozije je alergen
Ova biljka ima veoma sitan polen koji izuzetno lako nalazi put do disajnih puteva i izaziva alergije. Oko 10 posto svjetske populacije ima alergiju na polen ambrozije.
U nastavku govorimo o tome kakve štete ona izaziva u poljoprivredi.
Pročitajte: Ambrozija hara u BiH – Savjeti za uništavanje
Ambrozija na parcelama
Poznato je da ova invazivna biljka najveći problem pravi u suncokretu, šećernoj repi, soji, kukuruzu kao i u strnim žitima sa ređim sklopom. Naprosto zbog svog izuzetno snažnog i razgranatog korijena i velike vegetativne mase upija gotovo cijelu količinu hranljivih materija iz tla, neophodnih za pravilno napredovanje uzgajanih biljaka, te time ostavlja siromašno tlo.
Problem koji se javlja sa ovom biljkom je taj što ona nema naročite uslove koje zahtijeva za svoj rast, pogotovo kada je o zemljštu riječ. Ona uspjeva na rastresitim i zbijenim, pjeskovitim, šljunkovitim, na svim tipovima zemljišta.
Ova biljka ima odličnu moć reprodukcije na nesreću svih poljoprivrednih proizvođača. Jedna biljka daje od 25 do 150 000 sjemenki, a problem je što sjemena ne gube na klijavosti čak 4 decenije.
Pročitajte: Spas od ambrozije: Narodni ruski lijek koji će vam pomoći da suzbijete alergijsku reakciju
Mehanički način suzbijanja ambrozije
Pored primjene hemijskih preparata, ambrozija se može ukloniti i mehanički. To se vrši čupanjem biljke ali iz korijena. Takođe može se suzbiti i košenjem, ali samo ako se kosi na visinu ispod 5 cm jer će se ona u suprotnom regenerisati putem bočnih izdanaka. Naime, oni nastavljaju da rastu i oslobađaju polen. Takođe, preporuka je da se kosi na svake tri nedjelje.