Poljoprivredna proizvodnja u Srbiji ove godine zbog suše neće imati ni približan rast prošlogodišnjem od oko četiri odsto, a šteta se procjenjuje na najmanje 500 miliona dolara.
Afričke temperature od oko 40 Celzijusovih stepeni tokom dva ljetnja mjeseca bez kiše, smanjile su rod skoro svih voćarskih, povrtarskih i ratarskih kultura, osim pšenice koja je požnjevena prije sušnog perioda.
Od ratarskih kultura najveća šteta od suše biće na rodu soje i kukuruza, a najmanja na prinosu suncokreta.
Procjenjuje se da će rod soje biti manji za oko 50 odsto, kukuruza od 30 do 50 odsto, a suncokreta koji je najbolje izdržao visoke temperature biće smanjen za 10-15 odsto u vrijeme kada su cijene uljarica na svjetskom tržištu visoke.
Pročitajte: Rekordan prinos pšenice
Srbija, prema riječima stručnjaka, rješenje za pad poljoprivredne proizvodnje zbog klimatskih promjena i suše mora tražiti u mijenjanju sjetvene strukture i povećanju površina pod navodnjavanjm koje sada iznose manje od dva odsto u odnosu na poljoprivredno zemljište.
To su potrebne ogromne investicije, a bez organskog đubriva, bez govedarstva, navodnajvanje može da izazove velike promene u kvalitetu poljoprivrednog zemljišta, jer ako nemate organsku materiju ispirate zemljište navodnjavanjem i pretvarate ga u pustinju.
Pročitajte: Ukraden suncokret u Banatu, vrijednost nevjerovatna!
Stručnjaci upozoravaju da Srbija ne može da koristi vode najvećih reka koje protiču kroz zemlju za navodnjavanje kao ranije, jer su Sava, Dunav, Drina i Timok postale međunarodne rijeke i da bi se koristili kapaciteti tih voda za navodnjavenje, potrebno je da se postigne sporazum sa zemljama u okruženju.