Proljetna sjetva krstavca primjenjuje se u proizvodnji sjemena, masovnoj proizvodnji plodova za potrošnju u svježem stanju i za gajenje krastavca namijenjenog industrijskoj preradi.
Proljetna sjetva krstavca
Sjetva krstavca počinje u proljeće kada se zemljište zagrije na 15-17ºC i kada prođe opasnost od kasnih proljećnih mrazeva. U najvećem dijelu naše zemlje takve prilike nastaju u trećoj dekadi aprila, a u južnim krajevima nešto ranije. U to vrijeme su dnevne temperature vazduha 18-20ºC, a noćne ne niže 8-10ºC.
Za slučaj mraza usjev treba pokrivati ili preko njega dimiti. Ako nastupe niske temperature pa krastavac ne nikne, sjetvu treba ponoviti 10-12 dana kasnije, a sjeme sijati 5-8 cm dalje od sjemena iz prvog roka sjetve.
Na većim površinama sije se sijalicama u redove. Ratojanje između redova podešava se prema mašinama koje će se koristiti za njegu usjeva. Obično su međuredna rastojanja za kornišone 0,7-0,9 m, a za salatne sorte 1,2-1,5 m. Kasnije se biljke u redu prorijede. Sijati se može i u dvorede trake, a rastojanja između redova u traci i između traka zavise od raspoložive mehanizacije i mogu biti 1,2-1-,6 x 0,4-0,6 m. Pri sjetvi u kućice rastojanja su 1,2 x 0,6 m ili 1,2 x 0,8 m.
Sjeme se sije na dubinu oko 3 cm i u povoljnim uslovima nikne za šest do sedam dana. Za jedan hektar potrebno je 2-5 kg sjemena klijavosti ne niže od 80%. Pri mašinskoj sjetvi norma sjemena je oko 3 kg za kornišone i oko 2,5 kg za salatne krastavce.
Maj i jun su obično topli mjeseci sa dovoljno padavina da se krastavci mogu uspješno razvijati. Svako značajnije pomijeranje datuma sjetve poslije maja iziskuje primjenu navodnjavanja, što značajno povećava troškove proizvodnje.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Najčešći problemi pri proizvodnji krastavaca u zaštićenom prostoru
Armatura za uzgoj krastavaca za kiseljenje ili „kornišona“