Dudovac (Hyphantria cunea) je štetni insekt koji napada preko 120 biljnih vrsta. Kod nas je pronađena na dudu, šljivi, jabuci, višnji i zovi. Međutim poznato je da napada i javor, kajsiju, trešnju, breskvu, ukrasno drveće i šiblje.
Ova štetočina stvara paučinasta gnijezda koja se uglavnom nalaze na krajevima grana. Ova osobina ih čini drugačijim od leptira koji prave slična gnijezda samo što su njihova na sredi grana.. U početku gusjenice se nalaze u grupama da bi se kasnije razišle po stablu, živele pojedinačno i hrane se lišćem.
Osim po tome što može da se hrani na velikom broju drvenastih i žbunastih biljaka, dodatna pretnja za voćare dolazi od toga što dudovac ima dvije generacije tokom godine.
Izgled insekta
Odrasla jedinka dudovca je bijele boje. Kod mužjaka se na prednjim krilima nađu crne ili smeđe tačke. Ženkina krila su bijela, bez ikakvih šara.
Ono što je karakteristično za ovog štetnog leptira je što je sav dlakav. Dudovac na prednjim nogama ima ”pramenove” koji su svetlo žute ili naranđžaste boje. Abdomen je kao isprskan svetlo braon bojom i prekriven dlačicama. Raspon krila dudovca je 35 – 42 mm.
Gusjenice su svjetlije žute boje sa zelenkastim prelivima, mada mogu da postoje velike verijacije u nijansama. U kasnijim periodima razvoja se pojavljuju fine dlačice koje izbijaju iz žutih i crnih bradavica. Dužina tih dlaka je različita pa postoje duže i kraće. Sve to daje gusenici veoma specifičan izgled. Veličina razvijene je oko 35 mm.
Lutka je tamno smeđe boje i dugačka je oko 10 mm.
Dudovac ima jaja ovog štetnog insekta su svijetlo žute boje, mada mogu imati prelive prema zelenoj boji. Na njima se nalaze fin male dlačice.
Životni ciklus
Prezimljava u stadijumu lutke i to na vrlo skrovitim mjestima kao što je pukotina kore ili šubljine u drvetu. Prvi leptiri se pojavljuju u drugoj polovini aprila meseca, vrijeme izlaska zavisi od temperature.
Ova štetočina stvara paučinasta gnijezda koja se uglavnom nalaze po obodu krune i na vrhu stabla. U prosjeku jedna ženka položi od 300 do 800 jaja i to na naličje listova. Vrijeme od polaganja jaja pa do izlaska gusjenice obično iznosi oko nedelju dana.
Od druge polovine maja pa sve do početka avgusta mjeseca je period kada se gusjenice najmasovnije pile. U početku gusjenice se nalaze u grupama da bi se kasnije razišle po stablu, živjele pojedinačno i hranile se lišćem. Za kompletan razvoj gusjenice je potrebno oko mjesec i po dana, eventualno to može trajati kraće ako su povoljni vremenski uslovi.
Prva generacija leptira traje sve do sredine oktobra mjeseca.
Gusjenice druge generacije nanose najveću štetu na biljkama. To se dešava obično u periodu avgust – septembar.
Šteta koju pravi dudovac najčešće ne bude fatalna po voćku. Međutim grana na kojoj se gusenice izlegu i hrane na kraju propada. Ovo je posebno nezgodno ako napadne neko ukrasno drvo. Rijetko dolazi do većih invazija koje izazvju kompletan golobrst na cijelom stablu.
Mjere zaštite
Prve mjere predostrožnosti protiv širenja ove štetočine možete primjeniti već nakon prvog uočavanja gusenica. U početnoj fazi mehanički skidajte gnijezda koja primijetite da su ih gusjenice didavca napravile. Ovaj način je veoma efikasan samo ukoliko su u pitanju manji zasadi i manje površine.
Upotreba hemijskih sredstava ima smisla uglavnom samo ako se djeluje na vrijeme, kad leptir polože jaja ili dok su larve skroz male. Dudovac predstavlja opasnost iz razloga što se može hraniti na većem broju različitih biljaka, pa se treba pratiti situacija u široj okolini.
Za sve veće nalete ove štetočine i njeno uklanjanje posavetujte se sa stručnim licem.
PROČITAJTE:
Kako čovjek, životinje i inseketi prenose biljne bolesti?
Kako pogrešna primjena pesticida i đubriva djeluje na biljke?