Petak, 3 Februara, 2023
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneZemljišteZimsko oranje i njegov značaj u povrtarstvu

Zimsko oranje i njegov značaj u povrtarstvu

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Zimsko oranje – Poslije jesenje sjetve slobodno zemljište treba poorati duboko i pođubriti stajnjakom i mineralnim đubrivima. Brazda ostaje, da bi bolje izmrzla tokom zime i prikupila zimsku vlagu. Po pravilu, u jesen se ore za sve usjeve koji će se sijati u proljeće, osim na nagibima gdje ima opasnosti od erozije tokom zime. Uzorana zemlja tokom jeseni i zime nakupi dovoljno vlage za ljetnji period, a mrazevi istope grudve i unište mnoštvo štetočina i korova u zemljištu.

Pravilna obrada zemljišta je izuzetno značajna jer ona treba da održi i popravi njegovu strukturu, fizičko-hemijska i mikrobiološka svojstva.To je posebno važno u intenzivnoj proizvodnji, gdje se smjenjuje više kultura u toku godine. Najbolje je zemljište obraditi u jesen u oktobru ili novembru mjesecu. Duboko zimsko oranje treba odraditi na dubini od 35-40 cm, gdje oranični sloj treba prevrnuti i izložiti uticaju vlage, vazduha i mraza. Dubokim oranjem vlaga se u toku zimskog perioda nagomilava u zemljištu i s proljeća se brzo prosuši, tako da se na vrijeme mogu obaviti pripreme za proizvodnju ranog povrća.

Pročitajte: Jesenje oranje je veoma važno – Evo koje su njegove prednosti

Zimsko oranje

Oranice i bašte koje su u toku jeseni duboko uzorane ne treba orati u proljeće, jer se oranjem gubi mnogo zemljišne vlage, pošto se na površinu iznose donji vlažni slojevi, a vlaga lako isparava. Međutim,ukoliko je zemljište jako zakorovljeno i duboko jesenje oranje se sabilo ili ako je zimsko povrće rano skinuto, mora se ponovo odraditi oranje. Uzoranu površinu do 15 cm treba još istog dana podrljati, kako bi se gubljenje vlage svelo na što manju mjeru.

Zimsko oranje i njegov značaj u povrtarstvu

Ukoliko se ne odradi zimsko oranje, u proljeće se primjenjuje plića obrada, na 10-15 cm, ali se to zemljište odmah kultivira i priprema površinski sloj od 5-10 cm za sjetvu. Na ovaj način se sprječava gubitak vlage na tako pripremljenom zemljištu. Površinski sloj mora biti rastresit i mrvičast zbog ujednačenog nicanja i zbog toga se zemljište drlja i mora se jednom ili više puta kultivirati, zavisno od tipa zemljišta, odnosno zakorovljenosti.

Na rastresitom i suvom zemljištu se prije sadnje primjenjuje i valjanje, jer omogućuje kretanje vlage prema površini zemlje. Đubrenje zemljišta zavisi od njegove plodnosti i zahtjeva vrste povrća koje se uzgaja. Svjež i poluzgoreo stajnjak se unosi u jesen pred osnovnu obradu, a zgoreo u proljeće, pred sadnju.

Pročitajte: Zimsko oranje je mjera borbe protiv korova i štetočina

Međutim,da bi se postigli visoki prinosi, a povrće bilo kvalitetno, potrebno je uraditi hemijsku analizu zemljišta prije početka proizvodnje, na osnovu koje stručnjaci daju preporuku o vrsti i količini đubriva koju treba uneti pred sadnju i tokom vegetacije. Za primjenu mineralnih đubriva posebno je važan nivo pristupačnog azota u zemljištu da bi se mogla odrediti količina azota koja će se dati osnovnim đubrenjem i količina u vidu prihranjivanja.

Ovako se omogućuje pravilna i racionalna primjena đubrenja i dobijanje zdravstveno ispravnog povrća. Usljed pretjeranog đubrenja sa azotom dolazi do pojave prebujnih biljaka sa većom lisnom površinom, ali se kod njih formira manji broj plodova, usporava se njihovo sazrijevanje i smanjuje kvalitet, a takvi plodovi imaju lošiji ukus i slabije se čuvaju.

Zbog višegodišnje intenzivne primjene đubriva dolazi do pojave zaslanjivanja ili zakišeljavanja zemljišta, što nije rijetka pojava i sve to je razlog za redovnu hemijsku analizu.

Autor: Milica Popadić, dipl.ing. ratarstva i povrtarstva

POVEZANI ČLANCI
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI