Sa dolaskom hladnije sezone mnoge bašte ostaju prazne, ali samo vrijedni baštovani znaju da i u ovom periodu mogu da organizuju pravu jesenju baštu sa povrćem kao što su blitva, raskošne biljke kupusa i graškom šećercem. Ako krenete sa organizovanjem bašte u toplim jesenjim danima i redovno zalivate, vaša bašta će izgledati dobro od jeseni do proljeća. Saznajte koje je povrće najbolje za sadnju tokom hladne sezone, kako da ga organizujete i pritom vodite računa o dizajnu.
Organizovanje bašte u stilu ključaonice
Dizajn “ključaonice” maksimalno koristi prednosti i nedostatke malih dvorišta. Napravite uzdignute leje ne šire od jednog metra radi lakšeg održavanja i berbe. Održavajte tlo rasteresitim i zdravim tako što ćete hodati samo stazama.
Kreirajte simetrične zasade odgovarajućim bojama i teksturama. Leje su široke oko pola metra i dugački su oko dva metra, spajaju se na jednom kraju i idu u smjeru kazaljke na satu: raštan, crvena slačica, brokoli, blitva, crveni kupus…
Organizovanje bašte po redovima
U većem dvorištu, jednostavni pravolinijski redovi imaju svoju ljepotu. Napravite leje ne šire od dva metra radi lakšeg održavanja i berbe. Održavajte tlo rasteresitim i zdravim tako što ćete hodati samo stazama.
Na području veličine oko 4 ili 5 metara, zadržali smo leje tako što smo zasadili u trakama po jednu sortu povrća, a zatim napravili pozadinu sa vinovom lozom. Četiri reda su dugačka oko dva metra, različite širine i uključuju smjeru kazaljke na satu: crveni kupus, kupus, slačica, blitva, grašak, bijeli luk, slonovski bijeli luk, italijanski peršun, celer, rukola, vlašac, endevija, šargarepa…
Zelena salata – puterica Marvel
Zelena salate sorte puterica Marvel, je izrazito slatkog ukusa, ima talasaste listove sa bronzanim vrhovima.
Endivija
Ova mediteranska biljka (koja se još naziva i kovrdžava endivija) je cenjena zbog arome i teksture koju donosi svežim salatama. Endivije su tolerantnije na toplotu od zelene salate, a i brže rastu po hladnom vremenu, obično sazrevaju 90-95 dana nakon sjetve sjemena.
Rukola (italijanska)
Nježni listovi daju predivnu aromu salatama i drugim jelima. Za najbolji ukus, berite ih kada budu visoke oko 4 inča.
Blitva
Čvrste stabljike blitve dolaze u duginim bojama, uključujući zlatnu, ružičastu, crvenu i bijelu. Naborani listovi su tamnozeleni.
Crvena slačica
Crvena slačica formira zapanjujuće kestenjaste listove sa jarko zelenim rebrima. Odličan je dodatak salatama i jakim jelima od mesa. Lagani mraz produbljuje ukus i boju.
Kovrdžavi kelj
Kovrdžavi kelj odlično podnosi niske temperature. Listovi postaju slađi nakon mraza.
Toskanski crni kelj
Kvrgavi sivo-zeleni listovi crnog toskanskog kelja su ukusni, ukrasni i izuzetno otporni.
Odlični načini da ga koristite:
- Blanširajte, a zatim dodajte tjestenini zajedno sa kuvanom italijanskom kobasicom;
- Pržite u tiganju u ekstra devičanskom maslinovom ulju sa limunom i čilijem ili
- Krčkajte dok ne omekša, isjeckajte i dodajte u mesne ili vegetarijanske lazanje.
Romanesko brokoli
Višestruke glavice brokolija imaju teksturu i ukus slične blagom karfiolu sa orasima.
- Kuvajte cvjetove na pari i sipajte dok su još topli sa vašim omiljenim sirćem.
- Propržite cvjetiće na puteru sa sjemenom slačice ili kima.
- Cvjetiće pecite na maslinovom ulju, sa maslinama i prepolovljenom ljutikom.
Karfiol
Kafriol ima okrugle, kremasto bijele glave koje dostižu 7 do 8 inča u prečniku, sa bogatim ukusom.
Kelj
Kelj formira čvrste glavice, idealne za blisku sadnju.
Odlični načini da ga koristite:
- Pržite sa maslinovim uljem, lukom, slaninom i sjemenom kima.
- Krupno isjeckati i propržiti na puteru sa krompirom isječenim na kockice.
- Pojedine listove kuvajte na pari dok ne omekšaju, a zatim ih koristite kao obloge za pečenje ribe.
Crveni kupus
Zadivljujući i u bašti i na tanjiru, crveni dragulj formira duboke borde listove u skoro savršeno okruglim glavicama. Blagi ukus, oštra tekstura i zadivljujuća boja čine ga jednim od naših favorita za sadnju u hladnoj sezoni.
Napa (kineski) kupus
Blagog ukusa i hrskave teksture, Napa kupus je ukusan dodatak supama i salatama. Određene sorte daju čvrste, velike glavice koje se dobro čuvaju.
Odlični načini da ga koristite:
- Narežite i pržite sa dosta bijelog luka i maslinovog ulja;
- Dodajte u vruću supu i ostavite da omekša prije serviranja ili
- Tanko isjecite i jedite ga sirovog, prelijte susamovim uljem, pirinčanim vinskim sirćetom i iseckanim bademima.
Raštan
Raštan ima velike, plavo-zelene listove i imaju ukus kao kombinacija kupusa i kelja. Ukus se poboljšava nakon blagog mraza.
Crveni bok čoi
Slično kao i zelenim sortama po ukusu, crveni bok čoi raste i daje prelepe crvenkaste listove koji produbljuju boju na nižim temperaturama. Pokidajte spoljne listove i dodajte ih u mješavine salata ili isijecite cijelu biljku da se prži.
Mladi crni luk
I bijeli i zeleni dio imaju jak, pikantan ukus.
Slonovski bijeli luk
Blisko povezan sa prazilukom, slonovski bijeli luk formira neobično velike jestive lukovice sa blagim ukusom belog luka. Mlado lišće se takođe može iseći i koristiti kao mladi luk.
Grašak šećerac
Uzgajajte visoki grašak uz pomoć rešetke ili izaberite sortu grmlja koja ne zahtijeva podršku. „Super Sugar Snap“ (na slici) je visokorastuća sorta koja se može jesti ili kao cijela mahuna kada se bere mlada ili ostavi na lozi i bere za ljuštenje graška.
Celer
Ova lisnata biljka je više o intenzivnom ukusu celera nego o hrskavoj stabljici. Držite ga pri ruci za dodavanje u supu.
Šargarepa
Započnite seme šargarepe u peskovitom tlu potpuno bez kamenja i grudvica. „Ljubičasto sunce“ proizvodi tamno ljubičastu šargarepu sa zlatnim izbojem u sredini – posebno lijepo isječenu u salatama.
Savjeti za sadnju
Zemljište za sadnju
Obradite gredicu baštenskom grabuljom da biste uklonili kamenje i razbili grudve prije nego što zahladni i zemlja očvrsne. Zatim pokrijte zemlju sa nekoliko centimetara komposta i ponovo zagladite.
Sadnja biljaka
Većinu sjemena započnite u zatvorenom prostoru u septembru (osim rukole, koju možete posejati direktno u zemlju). Zatim presadite sadnice na otvorenom šest do osam nedelja kasnije. U hladnim klimatskim uslovima, sadite u proljeće.
Pročitajte: Bašta bez korova i kopanja
Uvijek posijte dodatno sjeme u slučaju da neko ne isklija, i zadržite višak sadnica u slučaju da bilo koja biljka u zemlji propadne.
Razmak između biljaka
Iako treba pratiti preporuke o razmaku između biljka ili sjemena, savjet je da razmaknete još malo sadnice po obodima tako će gredice izgledati bujnije.
Savjeti za dizajn bašte:
Sadite kontrasne biljke
Postavite različite oblike i boje biljaka jednu pored druge. Recimo, kockasto zeleni listovi slačice se dobr slažu sa ljubičastim kupusom.
Dodajte i cvijeće
Po obodima možete dodati i neko zimsko cvijeće. A kako neke ukrasne biljke imaju i jestive cvjetove mogu biti dobar izvor i za zimske salate.
Koristite potporu za sadnju
Napravite jednostavnu rešetku A-okvira od drveta i žice da biste poduprli grašak
Neka bude obilno
Posadite usjeve koje proizvode tokom cijele sezone, poput kelja i blitve. Oni će ostati u bašti i održavati njenu strukturu dok izvlačite one koje jednom plodonose, poput kupusa.
Savjeti za berbu
Sijecite često spoljne listove zeleniša u hladnoj sezoni – kao što su kelj, slačica i blitva – da biste podstakli da se formiraju novi listovi. Za usjeve koji formiraju glavicu kao što su karfiol i kupus, koristite sjekače da odsiječete glavice kada su čvrste i dobro formirane. Kada rukola dostigne visinu od 4 do 6 inča, smanjite je na 1 do 2 inča kako bi ponovo izrasla.