Vrste kupine i njihove karakteristike

Kupina (Eubatus Focke),pripada grupi jagodastih voćaka ili sitno jagodastih voćaka. Kupina raste kao veliki grm do čak 3m visne, sa dugim i savijenim granama. Postoji narodno vjerovanje da kupina može osjetiti ima li na mjestu na kojem raste podzemnih voda. Ako ih ima donja strana listova će biti glatka. Cvjetovi su bijeli do bijelo rozismješteni na lažnom štitcu, plod je sočna, crna kupina. U narednom tekstu možete pročitati koje su to najpoznatije vrste kupine.

Cvjeta od maja do juna, ukus mladih listova je gorkasto-slatkast, a plod aromatičan, sočan i sladak.

Poznato je preko 100 vrsta kupina i sve su podjednako ljekovite, dakle ne možete pogriješiti.

Neke prepoznatljive vrste kupine bi bile:

Čačanska bestrna (Cacak Thornless)

Ova sorta je stvorena u Institutuza voćarstvo i vinogradarstvou Čačku. Nastala je ukrštanjem sorti Dirksen Thornless h Black Satin. Pripada grupi poluuspravnih sorti. Ukrštanje je izvedeno 1984.god, a selekcionisana je 1987.god. Zri od poljednje trećine jula do kraja avgusta. Plodovi su izuzetne krupnoće, preko 9 gr, izduženog, cilindričnog oblika, sjajno crne boje, čvrsti sa  izraženom aromom, vrlo kvalitetni.

Odlične je transortabilnosti. Otporna je prema napadu gljivične bolesti koja izaziva žutu rđu listova i ljetorasta (Kuehneola uredinis). Više o ovoj sorti pročitajte u tekstu Čačanska bestrna – sorta kupine dobra za sve namjene.

Blek Saten (Black Satin)

Američka je i vrlo rodna sorta (preko 20.000kg/ha), krupnih, izduženih plodova, prosječne mase oko 7,4gr, a pojedinačni plodovi dostižu 9gr. Pokožica je crna i sjajna, dok joj se u punoj zrelosti sjaj gubi. Cvjeta i zri ranije za 5-10 dana i ima kraći period sazrijevanja od sorte Tornfri. Izdanci su bez bodlji, prilično jaki, uspravni i bujni. U poređenju sa ostalim sortama bez bodlji pokazala je najveći stepen otpornosti prema izmrzavanju izdanaka i bolesti žute rđe lista i ljetorasta .

Tornfri (Thornfree)

Stvorena je 1956. god. u SAD od hibridne kombinacije US 1410 (Breinerd X Morthon Thornless)  XYS1414 (Morthon Thornless X Eldorado). Plodovi su vrlo privlačni, srednje krupni do krupni, zaobljeni do tupo konusni, crni, sjajni, pogodni za upotrebu u svježem stanju, sa dobrim tehnološkim svojstvima. Meso je slabo nakiselo i malo trpko. Plodovi sazrijevaju krajem jula, početkom avgusta. Berba traje oko 40 dana. Izdanci izmrzavaju na temperaturama nižim od -18 stepeni Celzijusovih. Otporna je prema didimeli i antraknozi. djelimično je osjetljiva prema žutoj rđi lista i ljetorasta.

Hal tornles (Hull Thornless)

Stvorena je u SAD. Nastala složenim ukrštanjem sorti (US 1487 h Darrow) h Thornfree, priznata je 1981.god, a u proizvodnji je od 1983.god. Kod nas je malo zastupljena. Odlikuje se samooplodnjom, visokom rodnošću i dobrim kavalitetom plodova. Plod je srednje krupan do krupan, veličine oko 5 gr, čvrst, sjajne, crne boje, kvalitetan. Koristi se za svježu potrošnju i različite vidove prerade. Obrazuje veliki broj stalnih izdanaka koji su dužine 4-5m. Čak i u starijim godinama eksploatacijama ne dolazi do smanjenja životne sposobnosti izdanaka kao ni do smanjenja prinosa.

Pripada tipu poluuspravnih sorti. Tetraploidna je sorta (2n=4h=28). U našim uslovima cvjeta prije sorte Tornfri. Srednje je kasne do kasne epohe sarijevanja. U našim uslovima berba se odvija od početka treće dekade jula i završava u drugoj polovini avgusta. Uspijeva da iznese cjelokupan rod. Odlikuje se otpornošću prema niskim zimskim temperaturama. Kvalitet ploda, visoka rodnost i otpornost na najznačanije bolesti i štetočine su preporuka za masovnije uvođenje u proizvodnju ove sorte u našu zemlju i okruženje.

Smutsem (Smoothstem)

Stvorena je u SAD. Nastala je slobodnom oplodnjom sorti ((Merton Thotnless h (Merton Thornless h Elodrado)) h Darrow h Thornfree. U proizvodnji je 1966.god. Samooplodna je sorta.U našoj zemlji je predstavljena zajedno sa sortom Tornfri, ali je znatno manje raširena.

Tornles Himalaja (Thornless Himalaya)

Nastala je mutacijom istoimene sorte Himalaja sa bodljama.U našu zemlju je introdukovana među prvim sortama kupine. Plod je srednje krupan do krupan, težak oko 5gr, okruglastog oblika i sjajno crne boje. Mesoploda je mekano, aromatično, slatko nakiselo i osvježavajućeg ukusa. Pogodan je za potrošnju u svježem stanju i razne vidove prerade. Žbun je veoma bujan i polupuzećeg rasta.Otporna je prema niskim temperaturama. Sazrijeva dosta kasno i ima dug period berbe, oko 40 dana. U našim uslovima počinje da sazrijeva u trećoj dekadi jula, berba obično traje do kraja avgusta. Otporna je prema verticilijumu, lisnoj pjegavosti (Septoria rubi), a osjetljiva je na antraknozu. Preporučuje se za gajenje u amatrskim zasadima (na okućnicama), a u proizvodnim kao prateća sorta.

Džordžija Tornles (Georgia Thornless)

Stvoran je ukrštanjem sorti USDA 1445 h Early June, u SAD-u 1958.god, a priznata je i raznožena 1967.god. Plod je krupan, zatupasto kupastog oblika, sjajno crne boje, čvrst i veoma ukusan. Sazrijeva rano, izdanci su bujni, dugački, poluuspravni, razgranati (sa 10-15 bočnih grančica).

Džinovka (Gigante dell Giardino)

Selekcionisana je u Italiji, a introdukovana je u našoj zemlji sredinom 70-ih godina. Plod je sitan, do srednje krupan, okruglastog oblika, sjajno crne boje i dobrog kvaliteta. Pogodan je za različite vidove prerade (topla prerada i smrzavanje). Žbun je umjerene bujnosti i rodnosti. Izdanci su puzeći i bez bodlji. Lišće je peršunasto, stalno zeleno sa srebrnastom nijansom. Zbog atraktivnog izgleda često se gaji kao ukrasna biljka u dvorištima i vrtovima. Sazrijevanje plodova počinje oko 20-og avgusta (istovrremeno sa sortom Tornfri) i traje do kraja septembra. Bere se u 7-8 navrata. Relativno je otporna prema suši i najčešćim fitopatogenim bolestima. Preporučuje se za gajenje u amaterskim zasadima, a po potrebi i kao prateća sorta.

Izvor: AgroSavjet

PROČITAJTE:

Pravilnom rezidbom kupine do visokih prinosa i kvalitetnog roda

Ako sadite kupine ovo morate da znate

Kako kupine utiču na zdravlje