Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza u plastenicima

Vrijeme sjetve, pikiranja i sadnje paradajza – Paradajz je jedna od najznačajnijih kultura koja se gaji u plastenicima. Vrijeme proizvodnje zavisi od regiona uzgoja i mogućnosti grijanja plastenika. U južnim regionima proizvodnja je ekonomičnija s obzirom na manje potrebe za zagrijevanjem.

Stoga se paradajz može gajiti u (oku čitave jeseni, zime i proljeća. U kontinentalnim uslovima u plastenicima sa grijanjem paradajz se proizvodi u toku jeseni, zime i proljeća. Međutim, u plastenicima bez grijanja, gdje je paradajz druga kultura, on se najčešće gaji kao rani proljećni odnosno jesenji usjev.

Ovaj način proizvodnje predstavlja ujedno i najrentabilniju proizvodnju. Posebno je značajan jer omogućuje intenzivno korišćenje plastenika. Naime, poslije proizvodnje salate, spanaća, luka i sličnih kultura gaji se rani paradajz, odnosno poslije proizvodnje rasada paprike, paradajza, kupusa gaji se paradajz za jesenju proizvodnju.

Vrijeme proizvodnje paradajza može se u cijelini tačno planirati kad se imaju u vidu osnovni elementi rasta i razvoja ove kulture. Od nicanja do početka cvjetanja protekne 50—75 dana, a zatim za 5—6 dana nastupa masovno cvjetanje. Od masovnog cvjetanja do početka obrazovanja plodova protekne 5—6 dana, od cvjetanja do početka zrenja plodova 40—50 dana, a zatim za 4—6 dana nastupa masovno sazrijevanje plodova. To znači da prva berba počinje za 90—125 dana od nicanja.

U našim uslovima paradajz se u plastenicima može proizvesti u sljedećim terminima:

U zavisnosti od vremena proizvodnje treba izabrati sortu

Za proizvodnju u toku zime i ranog proljeća najpodesnije su ranostasne sorte, s dobrom sposobnošću oplodnje u nepovoljnim klimatskim, posebno svjetlosnim uslovima, visoke rodnosti, otporne na bolesti, s okruglim, glatkim plodovima. Takve su sorte i hibridi namijenjeni stakleničkoj proizvodnji. Danas je u svijetu poznat veliki broj sorti i hibrida. Navodimo samo neke od hibrida koji se uspješno koriste u proizvodnji: eurocross BB, eurobrid, hollandbriđ, vvestlandbrid, azis, extase, monydor, moneymaker i sl.

Za kasnu proljećnu proizvodnju pored već navedenih hibrida mogu se uspješno gajiti rani hibridi N° 10 X bizon, rapid, bonset, Mi 13, Mi 10, kao i determinantne sorte kečkemetski i druge.

Za jesenju proizvodnju su pored spomenutih sorti pogodne sorte i hibridi s otpornošću na visoke temperature u toku ljeta. Tako se za ovu proizvodnju mogu koristili novosadski jabučar, rutgers i dr.

Izvor: www.agrosavjet.com

PROČITAJTE:

Proizvodnja rasada paradajza – Objekti i sjetva

Kokošije đubrivo za ukusan i sočan paradajz!

Bolesti paradajza abiotske prirode