Vertikalni uzgoj jagode je najbolje rešenje da na malom prostoru imate velike prinose
Vertikalni uzgoj jagoda se vrši u specijalnim konstrukcijama sa duplim folijama. Konstrukcije su najčešće čelične ili pocinkovane. Najbolje su se pokazale konstrukcije sa folijama za naduvavanje. Sa malim troškovima za dogrijevanje ostvaruju se značajne temperaturne razlike koje znatno ubrzavaju berbu. Ove konstrukcije se postavljaju na zemlju.
U saksiju od 5,5 l sade se 4 sadnice i one su tu 1 ili 2 godine. Po tehnologiji koja donosi siguran prinos jagode se sade od 15. jula do polovine avgusta. Već poslije 6 nedelja bere se prvi jesenji prinos. Berba traje 20-25 dana. Poslije toga jagode se sređuju i pripremaju za prezimljavanje. Drugi rod se bere u aprilu iduće godine. Poslije druge berbe mijenjaju se sadnice i supstrat i ponavlja se ciklus. Svaki proizvođač stvara svoju ekonomsku računicu nakon analize ove dvije berbe. Treći rod jagode bi se mogao ostvariti tako da se poslije proljećne berbe sadnice posade na otvorenom mjestu, a da se zamijene u plasteniku novim sadnicama koje se sade u julu.
Tehnologija proizvodnje jagoda nije komplikovana, niti teška, ali uz poznavanje svih elemenata potrebnih za njen uzgoj i uz posvećenu pažnju trud je obilato nagrađen.
Jagoda se uzgaja na vertikalnim džakovima, a posebno značajna je i specijalna uzgojna saksija od stiropora koja predstavlja bum u tehnologiji vertikalnog uzgoja. Ova izvanredna tehnologija uzgoja na vertikalnim stubovima u specijalnim saksijama od stiropora predstavlja uštedu prostora 4-5 puta, uštedu vode, đubriva, pesticida, olakšava sadnju i berbu, uštedu novca i vremena, zdravije i kvalitetnije plodove. Ovaj sistem je čistiji i prirodniji u odnosu na vertikalne džakove.
Jagode se razmnožavaju sjemenom i kalemljenjem (delenjem bokora, živićima). Najpraktičniji način za dobijanje materijala za sadnju je razmnožavanje živićima. Da bismo ostvarili visoke prinose glavni preduslov je korištenje kvalitetnog i zdravog sadnog materijala. Za proizvodnju zdravih živića potrebno je formirati matičnjake za reprodukciju do dve godine. Živići koji se proizvode u standardnim matičnjacima kojima se vrši sadnja trebaju da budu jednogodišnji, potpuno neoštećeni i zdravi. Žile trebaju da su svježe i na pop. presjeku da su bijele boje. One se sade u tacne u supstrat za oživljavanje. Proces oživljavanja traje najmanje 30 dana. Tokom tog procesa vodi se računa da rasad ne bude napadnut od bilo kakve bolesti.
Sam proces oživljavanja sadnica je veoma osjetljiv i zahtijeva punu pažnju.
Prvih 10 dana nakon sadnje vrlo je važno održavanje odgovarajuće vlage u zemljištu i vazduhu. Poželjno je radi boljeg primanja sadnica imati postavljene raspršivače za orošavanje iznad folije. Za zaštitu od bolesti najčešće se koristi preventivno prskanje koje se vrši 20-25 dana nakon sadnje. Jagode u jesen napadaju bolesti: bakterijska pegavost, bijela pjegavost i pepelnica. Profitabilnost uzgoja jagoda u plastenicima raste sa povećanjem veličine plastenika.
Foto izvor: agrosavjet – Preduzeće “Agroplan” Bijeljina