Krompir je višegodišnja zeljasta biljka, koja zavisno o uslovima uzgoja i kultivara, najčešće doseže visinu do 1 m. Biljka krompira sastoji se od stabljike sa složenim neparno perastim listovima, cvjetova i plodova bobica sa sjemenkama, stolona, korijena i gomolja. Cijela biljka krompira, osim krtola, otrovna je jer sadrži otrovni alkaloid solanin.
Ovisno o navikama i udjelu u ishrani, različito pridonosi u osiguranju dnevnih potreba za kalorijama, ugljenimhidratima, proteinima i vitaminima. Jestivi dio krtole krompira sadrži prosječno oko 25 % suve tvari, a što se vidi u tablici.Sastav gomolja Minimum Maksimum Prosjek Voda 65,4 80,6 72,4 Suha tvar 19,3 36,1 24,9 Škrob 11,6 28,7 18,9 Šećer 0,3 6,4 1,2 Celuloza 0,23 2,9 1,8 Bjelančevine 1,0 4,4 2,1 Pepeo 0,5 2,1 1,1
Klice krtole ne rastu na temperaturi nižoj od 4 ˚C, a na više od 5 ˚C klice počinju rasti. Korijen se ne razvija kod temperatura nižih od 7 ˚C. Nicanje krtole brže je kod viših temperatura i prosječno nicanje traje 25 do 30 dana. Biljka krompira zeljasta je i ne podnosi niže temperature, a oštećenje nastaje već na -1 ˚C. Optimalna temperatura za rast krtole je 15 do 20 ˚C.
Pročitajte:Kako uzgojiti mladi krompir u plasteniku?
Krompir ima velike zahtjeve za prozračnim, strukturiranim i dubokim tlom. Na lakim zemljištima zbog slabog vodnoh kapaciteta krompir trpi zbog suše, a na teškim zemljištima od nedovoljne aeracije korijena. Najbolja zemljišta za uzgoj su slabokisele reakcije pH 5,5 – 6,5. Za krompir je pored tipa tla jako važna i pravilna priprema tla za sadnju. Krompir zahtijeva širi plodored i kod suženog plodoreda dolazi do smanjenja prinosa i do veće pojave bolesti koje se prenose tlom.
Krompir ne bi trebalo saditi nakon drugih biljaka iz porodice pomoćnica kao što su paradajz, patlidžan, a ni nakon okopavina (kukuruz, šećerna repa, povrtne okopavine). Okopavine kasno napuštaju zemljište, a primjena teških strojeva zbija tlo, što u sljedećoj godini smanjuje prozračnost tla prema kojoj je krumpir jako zahtjevan. Dobar predusjev za krompir jesu ozime ili jare žitarice koje rano ostavljaju tlo slobodnim za obradu i pripremu tla tokom jeseni i zime.
Potreba za hranivima
Krompir je kultura koja izuzetno dobro reaguje na primjenu stajskog đubriva, kao i na mineralna đubriva. Stajsko đubrivo, pored unošenja hraniva, vrlo pozitivno djeluje na poboljšanje strukture tla i zadržavanje vode u tlu, a u proizvodnji ranog krompira pozitivno djeluje i na zagrijavanje tla. Pravilno đubrenje azotom za krompir je od velike važnosti jer visoke doze azota stimulišu rast čime odgađaju cvatnju i začinjanje krtola.
Nasad jestivog krompira ima 35 000-40 000 biljaka/ha, što izraženo u stabljikama iznosi 150 000 – 200 000 glavnih stabljika/ha. Cjelokupnu agrotehniku treba podrediti činjenici da krompir za sve vrijeme rasta ima potrebu za rahlim, prozračnim tlom, umjerene vlažnosti. Dobrom i kvalitetnom pripremom tla i oranjem se u tlo unose biljni ostaci, organska gnojiva i drugo. U jesensko-zimskom razdoblju potrebno je provesti oranje na dubinu 30-35 cm radi što boljeg promrzavanja tla i bolje predsjetvene strukture.
Pročitajte:Pravilan odabir rane sorte preduslov za kvalitetan krompir
Kod uzgoja u manjem povrtnjaku, na 100 m2 urod krumpira iznosi oko 500 kg. Budući da cijena krompira iznosi oko 1,30 eura/kg u maloprodaji, ovaj uzgoj je isplativ samo za vlastite potrebe u kućanstvu i manji dio za prodaju. Za kvalitetno i dugo čuvanje krumpira potrebni su specijalni toplinski izolirani prostori s aktivnom ventilacijom.
Važno je da se krumpir nakon berbe dobro prosuši na suncu i zraku, a potom se skladišti osušen u vreće ili rešetkaste sanduke. Ovisno o mogućnosti održavanja niske temperature i uz obaveznu ventilaciju, krompir će se npr. na 4 stepena čuvati oko 10 mjeseci bez klijanja.
Ekonomska isplativost u proizvodnji krompira ovisi o tržišnim cijenama inputa i ulaznih troškova, no s obzirom da potražnja i potrošnja krumpira raste, tržište otvara prostor za distribuciju. Tako je moguće i kod uzgoja za hobističke svrhe proizvesti zdravi domaći krompir i plasirati ga na kućnom pragu.
Nema komentara