Uzgoj blitve – Blitva je vrlo zahvalna povrtna kultura za uzgoj zbog mogućnosti prilagođavanja tlu i klimi. Razlikuju se dva osnovna tipa kultivara: lisnata blitva (Beta vulgaris L. ssp. vulgaris var. cicla); blitva rebrašica (Beta vulgaris L. ssp. vulgaris var. flavescens).
Prvi kultivar ima kraće, tanje i zelene lisne peteljke s glatkim do blago valovitim plojkama. Rebrašica ima duge i široke, bijele lisne peteljke te valovite ili mjehuraste plojke. U posljednje vrijeme vrlo su popularni kultivari crvenih ili žutih lisnih peteljki (tzv. rainbow blitva): Oni su potrošačima izuzetno zanimljivi zbog atraktivnog izgleda.
Optimalna temperatura za klijanje i rast je 16 do 20 °C. Biljka, premda sporije, raste i pri temperaturama od 5 do 10 °C. Potpuno razvijene, mlade biljke podnose blagi mraz. To omogućava prezimljavanje u priobalnom području. Ipak, treba voditi računa da izloženost mladih biljaka niskim temperaturama kroz duže vrijeme može izazvati prijevremeno cvjetanje.
Pročitajte: Blitva- Biljka izuzetno hranljivog lišća
Paziti na đubrenje
Najbolje uspijeva na dubokim, rahlim tlima, dobro opskrbljenim organskom tvari uz pH od 6 do 8. Međutim, prilagodiće se i manje povoljnim uslovima, a dobro podnosi i blago zaslanjena tla. Važno je pridržavati se plodoreda i ne uzgajati blitvu na istom mjestu najmanje 3 godine kao ni druge kulture iz roda Beta poput cvekle.
Pri pripremi tla preporučuje se đubrenje kompostiranim organskim đubrivom. Kasnije, obično nakon berbe, može se obaviti prihrana tekućim đubrivom od koprive koje je bogato azotom. Kao i kod uzgoja ostalog lisnatog povrća, treba voditi računa o količini azota koje se unosi u tlo. Najviše zbog potencijalne prekomjerne količine nitrata u listovima.
Za ranoproljetni uzgoj blitve prikladno je napraviti uzdignute gredice koje će omogućiti brže zagrijavanje tla, prozračivanje usjeva i bolje ocjeđivanje vode. Blitva se najčešće sije direktno u tlo; međutim mogu se uzgojiti i presadnice koje se sade u fazi razvijenih 3 do 5 pravih listova. Pri izravnoj sjetvi, sije se na razmake redova 30 do 50 cm; biljke se unutar reda prorjeđuju na razmak 20 do 30 cm.
Biljke se mogu ostaviti dok ne razviju 5 do 6 pravih listova; potom mogu prorijediti sklop čupajući cijele biljke s korijenom (koje se mogu konzumirati kao mlada blitva). Presadnice se najčešće sade na razmak 30 do 40 cm unutar reda. U kontinentalnim područjima sije se na otvorenom od druge polovinr msrts do kraja maja dok se presadnice sade u prvoj polovini aprila. U mediteranskom području sije se od februara do aprila; za jesensku i zimsku berbu može se sijati od avgusta do početka septembra.
Poželjno je tretiranje biostimulatorima
Za kontinuirani rast i obnavljanje biljaka nakon berbe važno je opskrbiti usjev vodom, pogotovo u kritičnim razdobljima. U kontinentalnom dijelu obično su dovoljna 2 do 3 navodnjavanja tokom ljetnih mjeseci. U priobalnom području je važno navodnjavati biljke nakon sjetve i na početku vegetacije, ako je riječ o jesensko-zimskom uzgoju ili u drugoj polovini vegetacije ako je riječ o proljetnom uzgoju.
U svrhu prevencije razvoja bolesti i pojave štetnika, važno je držati se plodoreda te izbjegavati susjedne usjeve cvekle te šećerne i stočne repe. Takođe, preporučuje se uzgajati blitvu u kombinaciji s dobrim susjedima: blitva – praziluk– neven, blitva – kadifica, blitva – pasulj– kopar, blitva – salata.
Pročitajte: Kako zamrznuti blitvu
Blitvu često napadaju lisne vaši. Kao atraktant se koriste ljepljive žute trake ili ploče, a korisno je u blizini uzgajati repelentne biljke poput anisa, bijelog luka, čubra, dragoljuba, korijandara, lavande ili vlašca. Preventivno se mogu koristiti i biljni ekstrakti za prskanje od pelina, koprive, čubra ili vratića. Od prirodnih neprijatelja, izuzetno su korisne bubamare, ose najeznice, uholaže i grabežljive stjenice. Uopšteno, poželjno je malčirati usjev. Biljke tretirati biostimulatorima koji će povećava otpornost na abiotske (hladnoća, visoka temperatura, suša) i biotske (paraziti, bolesti) činioce.
Blitva se može brati oko 60 dana nakon sjetve odnosno 30 dana nakon sadnje. Ako se ne čupaju cijele mlade biljke u svrhu prorjeđivanja, obiru se spoljašnji, zdravi, razvijeni listovi što omogućava višekratnu berbu (3 do 5 tijekom uzgoja). S obzirom da blitva brzo gubi vlagu i svježinu, poželjno ju je odmah nakon berbe smjestiti na hladno uz visoku vlagu zraka.