Koliki će biti uticaj mraza i koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća. U nekim krajevima česti kasni proljetni mrazevi mogu znatno smanjiti prinose voćaka.
Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Niske temperature i mrazevi imaju negativan uticaj na osnovne fiziološke procese u biljkama. Uticaj mraza usporava fiziološke procese, a zatim ih i sasvim prekidaju. Kada temperatura padne ispod nule, dolazi do formiranja leda u biljkama. Kako kristali leda rastu, oni izvlače vodu iz stanica biljke i gubitak vode uzrokuje uginuće biljaka.
Pri temperaturi -1 do -2 °C stradaju zametci plodova, a pri temperaturi od -2 do -3°C stradaju cvijetovi. Zato je zadatak voćara u krajevima sa čestim proljetnim mrazevima kod voćaka što duže zadržati kretanje vegetacije i odugovlačiti cvatnju voćaka.
Pored navedenog, kristali leda takođe vrše i veliki pritisak na zidove stanica, kako se uvećavaju, što dovodi do pucanja i oštećenja tkiva.
Koliko će biti oštećenje od niskih temperatura, zavisi od vremenskog perioda u kom se mraz javio, intenziteta i trajanja mraza, ali i od same vrste i sorte voća.
Mraz koji se javi rano u proljeće može da nanese ozbiljnu štetu. Međutim, znatan dio ove štete može biti spriječen primjenjivanjem aktivnih ili pasivnih oblika zaštite od mraza.
Pročitajte još: Zaštita voćaka od kasnog mraza