Rezidba vinove loze je redovna ampelotehniฤka mjera kojom se pojedini dijelovi ฤokota prekraฤuju ili potpuno odbacuju.
Vinova loza podnosi izrazito jaku rezidbu, kojom se odbacuje od 50 do 90 % proลกlogodiลกnjeg prirasta.
Osnovni cilj izvoฤenja rezidbe je da se obezbijedi planirani prinos i kvalitet groลพฤa u tekuฤoj godini. Rezidbom se odrลพava odreฤeni uzgojni oblik ฤokota, i obezbjeฤuje odgovarajuฤi broj kvalitetnih rodnih lastara koji ฤe posluลพiti za plodonoลกenje i orezivanje u narednoj godini.
Rodni elementi ฤokota su kondiri (kratki โ do 3 okca ili dugi โ s 4 ili 5 okaca) i lukovi (kratki โ sa 6-8 okaca i dugi โ sa 9 do 15 okaca).
Duลพina orezivanja rodne loze zavisi od mnogobrojnih ฤinilaca, poput sorte, podloge, gustine sadnje i uzgojnog oblika, klime i vremenskih prilika u prethodnoj vegetaciji, plodnosti i vlaลพnosti zemljiลกta kao i tipa vinogradarenja.
Rezidba je sortno specifiฤna i usmjerena na projektovani prinos. U principu, sorte porijeklom iz Zapadne Evrope, Convarietes occidentalis (burgundci, rizling rajnski, sovinjon, mjerlo, kabernet) koji imaju sitne grozdove reลพu se po principu duge i mjeลกovite rezidbe, dok izvorne sorte sa Balkanskog poluostrva i iz basena Crnog mora, Convarietes pontica, veฤinom se reลพu na kratko. Sorte iz ekoloลกko-geografske grupe Convarietes orientalis (afus-ali, muskat hamburg, ลกasla i dr.) kao preteลพno stone sorte se reลพu na dugaฤko.
Kratka rezidba vinove loze
Podrazumijeva zimsko orezivanje lastara na kondire i reznike (kondire za zamjenu). Ovaj tip rezidbe poznat je joลก i pod nazivom โkondir na kondirโ, gdje se gornje razvijeni lastar na kondiru uklanja do osnove, a donji se ponovo reลพe na kondir (kratki ili dugaฤki, shodno projektovanom prinosu). Kratka rezidba na kondire sa 2-3 okca se primjenjuje kod sorti sa veoma rodnim najniลพim okcima pri osnovi lastara (prokupac, plovdina).
Ukoliko bi se kod ovih sorti ostavio veฤi broj dugih kondira ili lukova, to bi dovelo do visokih prinosa sa groลพฤem loลกeg kvaliteta. Kod nekih sorti koje se takoฤe odlikuju visokom rodnoลกฤu okaca u osnovi lastara (smederevka, slankamenka, kardinal, vranac, muskat hamburg) primjenjuje se drukฤiji tip kratke rezidbe: na kratke i duge kondire, kako bi se iskoristila rodnija okca (treฤe i ฤetvrto) za donoลกenje veฤeg prinosa groลพฤa. Ovde je princip da se dugi kondiri u narednoj rezidbi uklanjaju do osnove, dok se na kratkim kondirima viลกi po poloลพaju lastari orezuju na duge, a niลพi na kratke kondire sa dva okca. Na ovaj naฤin uspijeลกno se suzbija polaritet vinove loze i sprjeฤava izduลพivanje rodnih ฤvorova koji deformiลกu skelet ฤokota.
Duga rezidba vinove loze
Primjenjuje se u toplijim podruฤjima i na kordunicama visokog stabla, gdje se ostavljaju samo lukovi na krakovima. Naredne godine, prvi dobro razvijeni lastar pri osnovi luka se ostavlja i orezuje na luk, a ostatak proลกlogodiลกnjeg luka sa ostalim razvijenim lastarima se rezidom uklanja. U cilju obezbjeฤenja najpovoljnijih uslova za diferenciranje pupoljaka pri osnovi ostavljenih lukova, isti se strmoglavo savijaju i privezuju za ลพicu. Na taj naฤin osnova lukova zauzima vrลกni (dominantni) poloลพaj na ฤokotu. Zahvaljujuฤi veoma izraลพenom polaritetu u lastarima vinove loze, iz donjih okaca na lukovima ฤe se razviti dobri lastari.
Mjeลกovita rezidba
Namjenjena je sortama kod kojih su okca u osnovi lastara slabije rodnosti, a najrodnija su zapravo ona koja su pozicionirana na sredini lastara. Ovaj tip rezidbe podrazumijeva ostavljanje kondira sa dva okca za zamjenu i lukova na orezanom ฤokotu.
Lukovi se poslije donoลกenja roda orezuju do osnove dok se na ostavljenim kondirima primjenjuje mjeลกovita rezidba: vrลกni lastar se orezuje na luk, a donji na kondir koji ฤe sluลพiti za zamjenu rodnih elemenata naredne godine.
Ukoliko se na kondirima nisu razvili dobri lastari, onda se za novi luk mogu ostaviti i dobro razvijeni lastari pri osnovi proลกlogodiลกnjeg luka. Sorte poput afuz-alija, muskat italije, traminca, kaberne sovinjona, merloa i rizlinga dobro raฤaju samo ukoliko se rezidbom ostavljaju lukovi sa 8-12 okaca, koji se u ลกpaliru obavezno povijaju, kako bi se dobio povoljan raspored i porast lastara i suzbio polaritet.
Sorte koje imaju veoma rodna okca pri osnovi lastara, a razvijaju sitne grozdove (gamei, crni burgundac, rizling italijanski) takoฤe traลพe mjeลกovitu rezidbu: ostavljaju se lukovi sa 6-8 okaca. Naime, ove sorte bi dobro rodile i na ostavljenim kondirima, ali bi zbog sitnih grozdova trebalo ostaviti mnogo kondira na ฤokotu koji se ne bi mogli pravilno rasporediti na skeletu kod pojedinih uzgojnih oblika. Mjeลกovita rezidba takoฤe uspjeลกno suzbija sile polariteta, ali dovodi i do stvaranja veฤih rana, poลกto se lukovi odstranjuju do osnove.
Izvor: agrotv
PROฤITAJTE:
Ljetnja rezidba โ Bolji prinos voฤa