Predstoji nam sjetva ozime pšenice i ječma, i opet se postavlja pitanje da li sijati sjeme “sa tavana” ili deklarisano sjeme?
U poljoprivrednim savjetodavnim službama će vam uvijek savjetovati sjetvu deklarisanog sjemena, jer je to jedan od prvih uslova za stabilne i visoke prinose.
Sjemenom se prenose vrlo važne i destruktivne bolesti koje ugrožavaju biljnu proizvodnju i time povećavaju mogućnost značajnog smanjenja prinosa.
Provjera kvaliteta sjemena u sertifikovanim laboratorijama
Sjetvom originalnog sjemena u žetvi dobija se sertifikovano sjeme prve produkcije. Proizvodnju ovakvog sjemena vrše proizvođači koji su registrovani u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Nakon njihove prijave proizvodnje slijede dva pregleda aprobatora od strane ovlašćenih lica iz poljoprivrednih stručnih službi. U toku zdravstvenog pregleda utvrđuje se pojava bolesti i procenat zaraze koji smije da se nađe u sjemenskom usjevu, a koji je propisan Pravilnikom o zdravstvenom pregledu usjeva i objekata za proizvodnju sjemena, rasada i sadnog materijala.
Na osnovu uvjerenja o zdravstvenom stanju poljoprivrednog usjeva za proizvodnju sjemena, usjev odnosno objekat se smatra zdravim i takvo sjeme ide na doradu gdje se čisti od sitnih zrna, primjesa, eventualnog sjemena korova i drugih nečistoća. Nakon dorade sjeme se tretira registrovanim pesticidima koji pružaju zaštitu od bolesti koje se prenose sjemenom. Dorada se obavlja u kontrolisanim uslovima, gdje se vodi računa o količini i kvalitetu nanijetog pesticida. U sertifikovanim laboratorijama se provjerava kvalitet sjemena, energija klijanja i procenat prisustva bolesti na sjemenu.
Sjetva sjemena “sa tavana” nosi sa sobom mnogobrojne rizike
Sa druge strane, sjeme “sa tavana” često nije tretirano pesticidima ili se miješa sa tretiranim sjemenom. Privatni selektori uglavnom ne odstrane dobro sitno i bolesno zrno, sjeme od korova i druge primjese. Tretiranje takvog sjemena je neujednačeno, vrlo često se ne zna u kojoj količini i čime je tretirano, ne zna se klijavost, energija i zdravstvno stanje sjemena, a to su sve kao što je rečeno, parametri koji limitiraju prinos, otežavaju i poskupljuju izdatke za tretiranje usjeva u toku vegetacije, navodi Msc Radmila Heraković, savjetodavac za zaštitu bilja u Poljoprivrednoj savjetodavno službi Vojvodine.
Sjetva sjemena “sa tavana” nosi sa sobom mnogobrojne rizike, jer se sjemenom prenosi veliki broj fitopatogenih gljiva koje mogu da ugroze proizvodnju. Jedna od najdestruktivnijih bolesti koja se prenosi sjemenom, a čiji se simptomi mogu vidjeti tek nakon cvjetanja, je glavnica pšenice čiji je prouzrokovač Tilletia spp. Zrna pšenice su ispunjena brašnastom masom, i prilikom žetve zrna pucaju i ispadaju hlamidospore gljive, koje dospijevaju u zemljište i vjetrom se prenose na druga mjesta. Vitalnost u zemljištu mogu da održe i po nekoliko godina.
Zaraze su jače u oblastima sa sušnim ljetima i tamo gdje se pšenica uzgaja u monokulturi. Zaražene biljke imaju vrlo specifičan miris. Gljiva luči mikotoksine koji su opasni po zdravlje ljudi ali i životinje, te se zaražena pšenica ne može koristiti u daljoj proizvodnji i preradi.
Izvor: Agroklub