Mnogi se boje stršljena i uništavaju ga čim ga zapaze – ali da li je to opravdano? Je li stršljen zaista čudovište koje je zaslužilo uništenje? Stršljen pripada porodici osa i sastavna je karika biološkog lanca.
On nije čudovište nego jednostavno preživljava u biološkom lancu. U prirodi je mnogo toga istovremeno i “štetno” i “korisno” po ljudskim kriterijumima. Mnogi pauci istovremeno jednako tako ubijaju i “štetočine”, ali često ubiju i pčelu. Pa zar onda svima moramo najaviti rat i uništenje?
Stršljeni (posebno Vespa crabro) vrlo su ugroženi u Evropi. Tako su ih neke evropske države uvrstile u crvenu listu ugroženih vrsta. Stršljeni love insekte, pa tako i pčele, najčešće pred samim ulazom u košnicu, ali i na samoj paši.
Svojoj lovini iz mednog mjehura isišu nektar, a prsne mišiće sažvaču, pomiješaju sa slinom te ih tako pretvore u sluzavu kašu kojom hrane svoj pomladak. Ali ovim lovom stršljeni ne ugrožavaju pčelinje zajednice, jer oni ulove samo onoliko koliko im je dovoljno za preživljavanje, a love i mnoštvo drugih insekata kojim hrane svoj pomladak.
Zdrava pčelinja zajednica lako se obrani od stršljena koji uleti u gnijezdo. Prava opasnost za pčelinje zajednice su ljudske prakse i nesmotreni odnos prema prirodi, prvenstveno pesticidi iz konvencionalne poljoprivrede, a ne stršljeni.
Pročitajte: UBOD STRŠLJENA – Evo šta prvo da uradite kako biste izbjegli alergijske reakcije i spasili sebi život!
Održavanje prirodne ravnoteže
Stršljeni svojim lovom raznih insekata suzbijaju i razne štetnike te su važna karika biološkog lanca, a jedna prosječna zajednica oko 300 do 400 životinja tokom ljeta ulovi oko pola kilograma plijena dnevno. Na taj način, oni uz šišmiše (jer love i noću) značajno doprinose održavanju i prirodne ravnoteže. Odrasle jedinke ne jedu insekte, nego se hrane se sokovima drveta i sokovima koje isisaju iz zrelog raspucanog voća, te drugim slatkim tvarima koje nađu u prirodi.
Opasnost od uboda stršljena
Opasnosti od ugriza stršljena su preuveličane, ubod se smatra jednakim kao i ubodom ose – pa čak i manje toksičnim, ali kako je stršljen veći i jači, osjećaj boli je veći.
Opasni su samo za alergične osobe – ali za te osobe opasne su jednako i pčele i ostale vrste osa. I stršljen vas neće napadati bez razloga, samo kada se osjeća ugroženo. Ako ga vi ne dirate, neće niti on vas. Postoji opasnost da naveče/noću ulete u kuću ako su privučeni vještačkim svjetlom, pa nije loše postaviti mreže na prozorima ako pokraj vaših prozora često lete stršljeni.
Stršljen jako voli koru vrbe Ive i jorgovana – što njihove sokove, što koru za gradnju gnijezda. Stoga da biste izbjegli nepotrebne susrete s njima, nemojte saditi ovo grmlje na mjestu gdje često prolazite.
Pročitajte: Kako prirodno ublažiti oteklinu i bol od uboda ose, pčele i stršljena
A da biste spriječili da vam na tim mjestima, ili nekim drugim pogodnim za njih počnu graditi gnijezdo – postavite lažno gnijezdo. Jednostavno oblikujte smeđu papirnatu vrećicu u okruglasti oblik gnijezda i objesite je na to mjesto. Možete iskoristiti i staro prazno gnijezdo stršljena.
Oni su teritorijalni i nikad neće graditi gnijezdo gdje već postoji jedno. S obzirom da su bitna karika u biološkom lancu i na listi ugroženih životinja, ubijanje stršljena insekticidima i raznim zamkama neopravdano je i nikako u skladu s prirodom. Ponavljamo – ako ga vi ne smetate, neće niti on vas. Zato u skladu s prirodom tražimo načine odvraćanja i suživota, a ne uništenja.