Uopšteno u našim klimatskim uslovima smokve su veoma pogodne za uzgoj. Niske temperature i niska relativna vlažnost vazduha, te duge ljetne suše ne pogoduju razvoju bolesti koje bi se inače pojavile ( i pojavljuju se ) za dugotrajnijeg toplog i vlažnog vremena.
ŠTETOČINE SMOKVE
Smokvu napada velik broj štetočina, ali su oni često zonalno raspodijeljeni tako da u svakoj klimatskoj, odnosno mezoklimatskoj zoni, smokvu napadaju samo određene vrste štetnika. U našim se krajevima pojavljuju brojni polifagni štetnici smokve, no veće štete prijete od manjeg broja stenofagnih vrsti.
Najvažnije štetočine smokve su:
- SMOKVIN MEDIĆ (Ceroplastes rusci)
- SMOKVINA BUHA (Homotoma ficus)
- SMOKVIN MOLJAC (Simaethis nemorana)
- ZVJEZDASTI CRVAC (Planococcus ficus)
- SMOKVINA GRINJA (Eriophyes ficus)
- MEITERANSKAVOĆNA MUHA (Ceratitis capitata)
- LOVOROVA ŠTITASTA UŠ (Coccus hesperidum)
- BRESKVINA ŠTITASTA UŠ (Lecanium persicae)
- ZLATA MARA (Cetonia aurata)
- MALI SMOKVIN POTKORNJAK (Hypoborus ficus)
- STRIZIBUBE (Trichoferus griseus, Dorcatypus tristis)
- ŠESTOZUBI KUKULJIČAR (Sinoxylon sexdentatum)
- CRNA SMOKVINA MUHA (Lonchaea aristella)
SMOKVIN MEDIĆ (Ceroplastes rusci)
Smokvin medić je najznačajnija štetočina smokve. To je štitasta vaš koja napada i druge voćne vrste, ali na smokvi čini najveće štete. Vaš živi pod štitom koji podsjeća na kornjačin oklop, brzo se razmnožava. Godišnje ima jednu ili dvije generacije. Jedna ženka položi i do 1000 jajašca. U prvim stadijima razvoja živi na lišću, a krajem ljeta seli se na izboje, gdje prezimi.
Iscrpljuje stablo sisanjem sokova, a tijelima pokriva izboje, lišće i plodove. Obilno izlučuje mednu rosu, kojom prekriva lišće, grančice i plodove. Na napadnutim stablima plodovi su toliko ljepljivi da nisu za jelo. Problem medne rose je i to što se na nju naseljava gljiva čađavica, pa su tom simbiozom štete još veće, onemogućen je rast i razvoj zbog smanjenja fotosintetske aktivnosti.
Najsigurnija borba protiv smokvinog medića je zimsko prskanje s bijelim ili plavim uljem koje ujedno djeluje i protiv bolesti. Čađavica se može dosta dobro oprati prskanjem stabla jačim mlazom otopine blagog tekućeg sapuna u koncentraciji 1,0- 1,5 %.
SMOKVINA BUVA (Homotoma ficus)
Prvenstveno se suzbija zimskim prskanjem uljima. U vegetaciji se primjenjuju insekticidi na osnovi dimetoata, diazinona, malationa u najnižoj preporučenoj koncentraciji. Smokva je vrlo osjetljiva, pa reaguje odbacivanjem lišća na previsoke koncentracije ili na neke insekticide koji nisu dopušteni za primjenu na smokvi → posebice je osjetljiva na pripravke koji se primjenjuju u obliku emulzije
SMOKVIN MOLJAC (Simaethis nemorana)
Kao i ostali moljci tako i kod smokve štete pravi larva izjedajući lisno tkivo. Smokvin moljac izjeda list između žilica koje na izjedenim mjestima ostaje poput mrežice.
Godišnje ima dvije generacije i premda je redoviti štetnik smokve, rijetko se pojavljuje u značajnijem broju da čini ekonomski ozbiljnije štete tako da se zaštita ne primjenjuje. Smokvin moljac čini ozbiljnije štete samo onda kada se na jednom stablu pojavi u velikom broju. Obzirom da oslabi bujnost izboja stvaraju preduslovi za napad potkornjaka. Suzbija se s mjerama zaštite koje se provode protiv smokvine buhe.
MALI SMOKVIN POTKORNJAK (Hypoborus ficus)
Mali smokvin potkornjak napada grane i grančice koje su zaostale u bujnosti, ili su se osušile. To je vrlo mali crvotoč veličine 1-2 mm.
Štete pravi tako da buši hodnike i sitne brazde koje presijecaju deblje poprečne hodnike između kore i drveta, a za izlazak pravi brojne rupice na kori, koja nakon toga ispuca i odvaja se pa drvo ostaje golo. Ne postoje izravne mjere borbe već se napadnute grane i grančice uklanjaju iz nasada i odmah spale. Potpune i pravovremene agrotehničke mjere najbolja su preventivna zaštita protiv malog smokvinog potkornjaka.
ZLATNA MARA (Cetonia aurata)
Zlata mara je česta ali ne i ozbiljna štetočina smokve. Kao polifagni insekt, napada mnoge druge voćne vrste i ukrasno bilje izjedajući cvjetove i zrele plodove te je veoma čest u vrtovima i voćnjacima našeg područja. To je tvrdokrilac vrlo lijepe metalno-zelene boje duljine do 2 cm i na smokvi izjeda samo zrele plodove. Lako se uoči jer se često vidi u plodu smokve kako udubi plod i hrani se slatkim nektarom. Kako ne čini ozbilnije ekonomske štete nisu potrebne posebne mjere zaštite i suzbijanja tog štetnika.
Izvor: AgroSavjet
PROČITAJTE:
Kako pravilno uzgojiti SMOKVU za visok PRINOS
Kako da pravilno orežete smokvu
Kako uspješno uzgojiti smokvu u dvorištvu i na okućnici?