Primarni i sekundarni štetni insekti umanjuju kvalitet zrna strnih žita.
Žito koje je u skladištu napada veći broj štetnih insekata. Štete koje prouzrukuju skladišni insekti mogu biti oko 15% i ogledaju se u smanjenju uskladištene mase kao i kvaliteta žita.
Potrebno je u skladišta unositi samo zdrave žitarice koje imaju manji procenat vlage (ispod 12%).
Povoljna temperatura za razvoj insekata je 20-35 ºC, a vlažnost vazduha je 60-80 %, napominje Ljiljana Jeremić, savetodavac za zaštitu bilja. Van ovih granica se usporava razviće i razmnožavanje insekata.
Zbog toga u skladištu treba obezbjediti odgovarajuće uslove (temperatura,vlažnost vazduha i zrna) kako ne bi došlo do pojave i širenja skladišnih štetočina.
Primarni i sekundarni štetni insekti
Na osnovu šteta koje prave skladišni insekti se mogu podijeliti u dvije grupe:
- primarne štetočine (koje oštećuju cijela zrna) i
- sekundarne (koje se hrane zrnima koja su već oštećena).
Primarne štetočine
Primarne štetočine su ekonomski najznačajnije i to su žišci (Sitophilus granarium, S. oryzae, S. zeamais), Ryzopertha dominica i žitni moljac (Sitotroga crealella).
Žitni žižak je najčešći u skladištima poljoprivrednih proizvođača zbog toga što se više javlja u hladnijim skladištima.
Larve žižaka se razvijaju u zrnu, a odrasli se nalaze u unutrašnjosti robe i teško se uočavaju (kada je toplo onda se mogu videti na površini žita).
U toku godine mogu imati 3-4 generacije, a u povoljnim uslovima i više.
Kada su prisutni ovi insekti u uskladištenim žitaricama žito se zagrijava, može doći do pojave vlage od kondenzacije i može doći do klojanja zrna kao i pojave mikroorganizama (grudva se, buđa).
Ovakvo žito ne može da se koristi za ishranu ljudi i životinja.
Ryzopertha dominica se uglavno nalazi u velikim silosima. Larve se hrane i razvijaju u zrnima, odrasli insekti se ubušuju u zrna.
Aktivnošću ovih štetočina ne dolazi do zagrijavanja žita.
Prisustvo se primjećuje po brašnastoj prašini koja je nastala od ishrane inekata.
Žitni moljac je značajna štetočina. Štete pričinjavaju samo larve koje se razvijaju u zrnima. Prezimljava kao larva a u proleće se razvijaju odrasli insekti. U toku godine mogu imati 1-3 generacije.
Sekundarni štetni insekti
Sekundarne štetočine oštećuju već oštećena zrna i najznačajniji su brašnari.
Larve se razvijaju izvan zrna. Štete prave larve i odrasli insekti.
Brašneni (Ephestia kuhniella) i bakreni moljac (Plodia interpunctella) su iz reda Lepidoptera.
Štete pričinjavaju samo larve (gusenice) koje ispredaju niti koje povezuju zrna ili brašno u grudve. Larve se nalaze samo u površinskom sloju.
Mjere suzbijanja štetnih insekata u skladištu
Da bi se žitarice u skladištu očuvale u zdravstveno ispravnom stanju najvažnija je primjena preventivnih mjera i stalno praćenje pojave štetočina tokom skladištenja, naglašava Jeremić i savjetuje kako ih suzbijati.
Skladište treba adekvatno pripremiti za skladištenje:
- ukloniti zaostale zalihe,
- skladište detaljno očistiti,
- sve pukotine i udubljenja na zidovima, tavanici, podu zatvoriti jer u tim pukotinama mogu ostati štetočine i izvršiti zarazu novih proizvoda,
- obaviti higijensko krečenje tavanice i zidova i
- obaviti hemijski tretman praznog skladišta ako je u skladištu protekle godine bilo pojave štetočina primenom nekog od insekticida: Actellic 50 EC, Bevetelik (a.m.pirimifos-metil) -0,75-1,5 ml/m2 uz dodatak 25-150 ml vode; Etiol tečni -0,2-0,3%.
Skladište treba da ima dobro provjetravanje da bi se održala optimalna temperatura i vlaga u skladištu.
Ako dođe do pojave štetnih insekata u skladištu potrebno je obaviti hemijski tretman primjenom kontaktnih insekticida kao što je Actellic 50 EC (pirimifos -metil) koji se primjenuje u količini od 8 ml/t robe uz dodatak 0,5-1 l vode za suzbijanje žižaka, plamenca, brašnara, moljaca; Etiol specila, Dastacid special (a.m.malation) u količini od 100 g/100 kg zrna za suzbijanje žižaka, brašnara, moljaca; Ambarin (a.m. cipermetrin) u količini od 20 ml u l vode /t zrna za suzbijanje štetnih tvrdokrilaca i leptira, savjetuje Jeremić.