Sorte trešnje – Danas se uzgaja u svijetu više od 2000 sorti trešanja. Trešnje se uzgajaju najviše za potrošnju u svježem stanju, ali i za brojne prerađevine (kompoti, slatko, džemovi, marmelade, punjene bombone i sl.). Jedan manji dio se uzgaja za proizvodnju likera ili rakija.
Trešnja dozrijeva kroz šest sedmica što garantuje pokrivenost od nekih mjesec i po, no različite klime koje omogućuju njenu prisutnost i duže. Prve dozrijevaju trešnje u mediteranskoj, zatim u umjerenoj, a na kraju u povišenoj planinskoj klimi.
Pročitajte: Kako se koristi stajnjak u zasadu trešnje?
Podjela sorti trešanja
Sorte trešanja prema vremenu dozrijevanja, odnosno sedmicama dozrijevanja, razvrstavamo u:
- Vrlo rane sorte (I sedmica dozrijevanja odnosno 2.sedmica, početak treće dekade 5. mjeseca),
- Rane sorte (II sedmica dozrijevanja),
- Srednje rane sorte (III sedmica dozrijevanja),
- Srednje kasne sorte (IV sedmica dozrijevanja),
- Kasne sorte (V sedmica dozrijevanja),
- Vrlo kasne sorte (VI sedmica dozrijevanja).
Referentna sorta prema vremenu dozrijevanja kod trešnji uzima se Burlatova koja dozrijeva između 20 i 25. maja, dakle drugi sedmica.
Narana
Narana je u pravom smislu riječi rana trešnja i otvara sezonu trešanja, sedmicu do dvije prije poznate sorte Burlat. Krupnog je ploda, crne boje, dobre i redovne rodnosti, čvrstog mesa, otporna na raspucavanje ploda i finog skladnog slatkog okusa, aromatičan. Nastala je ukrštanjem Knauffs Schwarze x Souvenir des Charmes.
Rast je snažan i bujan, dobro formira nove izboje, prikladna je za sistem uzgoja vretenasti grm. Cvate rano, a dobri oprašivači s podudarnošću vremena cvatnje su: Rita, Souvenir des Charmes, Earlise, Rivedel, Bellise, Bedel, Christiana, Vanda, Lapins, Sweetheart Sumtare, Samba, Sumste. Zbog rane cvatnje treba birati dobre položaje da ne dođe do izmrzavanja uslijed kasnih proljetnih mrazova.
Pročitajte: Da li je AŠLAMA samo jedan od naziva ili je ipak vrsta TREŠNJE
Early Lory
Novija je francuska sorta. Srednje bujnog rasta. Dozrijeva oko 20. maja, dobro rodi. Plod srednje krupan (8 – 10 g), tamnocrven, crvenog i srednje čvrstog mesa, srednjeg kvaliteta, koštica srednje velika. Oprašuje se sortama Garnet, Lapins, Ruby, SweetHeart.
Burlat
Starija je francuska sorta. Dozrijeva oko 25. maja i po njoj se uspoređuje vrijeme dozrijevanja ostalih sorti. Plod je srednje veličine (8 – 9 g), srcoliko-spljoštenog oblika, tamnocrvene kožice. Meso je ploda crveno, srednje tvrde strukture i ugodnog okusa. Stablo je srednje bujnosti, velike i redovne rodnosti. Plodovi su osjetljivi na pucanje uslijed kiše. Samoneoplodna je. Postoji italijanski klon Burlat C1, manje bujnosti i veće rodnosti. Oprašuje se sortama Giorgia, Van, Ferrovia, Hedelfinger, Germersdorfer, Stella. Sorta Early Burlat dozrijeva 5-7 dana prije osnovne sorte.
Vigred
Slovenska je novija selekcija. Vrijeme dozrijevanja je 5 do 8 dana nakon sorte Burlat. Plod je krupan, srcolikog oblika, žive do tamnocrvene boje. Meso je čvrsto i dobro se odvaja od koštice, ima srednje dugu peteljku i dobar ukus. Opše osobine sorte su srednje do kasno dozrijevanje, osrednja rodnost, a u nekim pedoklimatima je jako dobre rodnosti, plodovi su srednje osjetljivi na raspucavanje. Osjetljiva na mraz.
Isabella
Novija je italijanska sorta. Srednje bujnog rasta, rano ulazi u fazu rodnosti, a rađa redovno i obilno. Dozrijeva rano, 6 dana poslije u odnosu na Burlat. Plodovi su krupni 8-10 g. srcolikog oblika, sjajne tamno crvene kožice, svijetlocrvenog i srednje čvrstog mesa, dobre kakvoće. Osrednje bujnosti. Samooplodna je. Srednje osjetljiva na pucanje. Za dobru krupnoću plodova potrebna je intenzivnija rezidba. Osjetljiva je na moniliju.
Pročitajte: Kako da spriječte pucanje plodova trešnje
Celeste
Novija je kanadska sorta, nastala ukrštanjem sorti Van i New Star. Bujnog je rasta, na jačim podlogama kasnije rodi. Dozrijeva oko 8 dana iza Burlat. Plodovi teže oko 10 grama, s prilično debelom peteljkom, tamno crvene kožice, čvrstog mesa i ugodno slatkog ukusa. Plod je krupan, srcolik i lagano spljošten. Samooplodna je. Stablo je jače bujnosti, brzo dolazi u rod, dobro i redovno rodi. Plodovi su jako osjetljivi na pucanje i moniliju.
Giorgia
Novija je italijanska sorta.Vrijeme sazrijevanja je 8 do 10 dana nakon Burlatove. Oprašivači su: Van, Starking Hardy Giant, Early Lory, Lapins i Sweet Heart. Plod je srednje krupan, srcolikog oblika, tamno crvene boje. Kožica je srednje čvrsta, a meso polučvrsto do čvrsto i dobrog okusa. Jako dobro podnosi prevoz. Meso ploda je narandžaste boje i nešto tamnije uz košticu. Plodovi su u manjoj mjeri osjetljivi na pucanje uslijed kiše. Opše osobine sorte su redovna i jako dobra rodnost. Da bi se postigla dobra krupnoća plodova potrebno je provoditi intenzivnu rezidbu u zasadu. Stablo je srednje bujnog rasta, široke krošnje, vrlo rodno.
New Star
Stablo je srednje bujnosti, dobre i redovne rodnosti. Rano ulazi u rodnost. Dozrijeva 13-15 dana iza sorte Burlat. Plod je srednje krupnoće, 9-10 g srcoliko-spljoštenog oblika, sjajne, tamno crvene do crveno-crne boje. Meso ploda je hrskavo, vrlo slatko, sočno, aromatičnog ukusa. Dobro podnosi prevoz i prikladan je za čuvanje. Kiše u vrijeme dozrijevanja uzrokuju pucanje plodova. Samooplodna je.
Stella
Kanadska sorta srednje bujnog rasta. Dobro se oprašuje. Cvjeta srednje kasno, samooplodna je, dosta rodna sorta. Plod je veliki, 8-9 g, srcoliko ovalan, lijepe tamnocrvene boje. Meso je sočno, hrskavo, finog skladnog slatko kiselkastog ukusa i aromatično. Koštica je srednje debela i lako se odvaja od mesa. Dozrijeva 15 dana poslije Burlat, u drugoj dekadi juna. Osjetljiva na pucanje i moniliju. Prva je selekcionirana samooplodna trešnja.