Za sjetvu na otvorenom polju prvo se naprave malo uzdignute kućice ili se brazdanjem formiraju bankovi. Brazde između banka kasnije služe za navodnjavanje. Žbunaste forme siju se na rastojanju 1,2-1,5 m izmežu redova i 0,6-0,8 m između kućica u redu. Sije se 4-5 sjemenki na dubinu 3-4 cm. Za jedan hektar potrebno je 3-5 kg sjemena.
Usjev tikvica se prvi put okopava i prorjeđuje kada biljke počnu da razvijaju drugi pravi list. Ostavlja se samo po jedna, najbolje razvijena biljka u kućici. Pri okopavanju se , oko biljka, nagrne vlažna rastresita zemlja, čime se podstiče razvoj adventivnih korijenova na dijelu stabla ispod kotiledonih listova.
Međuredni prostor se obrađuje ručno ili mašinama. U toku vegetacionog perioda usjev se, prema potrebi navodnjava. U sušnom periodu potrebno je, najmanje jedno zalivanje nedjeljno. Najpogodniji način je natapanje brazdama. Prihranjivanje mineralnim đubrivima u vrijeme kada biljke počnu da cvjetaju daje odlične rezultate, naročito ako nije upotrebljeno stajsko đubrivo.
Ako nastupi dugotrajno prohladno i kišno vrijeme, kada insekti slabo posjećuju cvjetove, treba primijeniti vještačko oprašivanje trljanjem tučka prašnicima. Ova mjera je naročito korisna pri gajenju tikvica u toplim lejama i plastenicima. Time prinos može da se povećava do 25%.
PROČITAJTE:Ručno oprašivanje cvjetova tikvice!Tikvice se mogu gajiti i kao rani usjev na polju. Za tu svrhu se proizvodi rasad u toplim lejama ili plastenicima i početkom maja presađuje na stalno mjesto u polju. Kao i za ostale vrste iz ove porodice, rasad se proizvodi u saksijama prečnika 10-12 cm. Ovi usjevi za berbu stižu 2-3 nedjelje ranije od udjeva iz direktne sjetve. Još bolji rezultati se postižu pokrivanjem rasađenog ili posijanog usjeva plastičnom folijom.
U novije vrijeme tikvice se često gaje u plastenicima. Siju se početkom marta u tople leje, rasađuju početkom aprila na stalno mjesto u plasteniku. Za berbu stiže znatno ranije nego na otvorenom polju.
Mladi plodovi tikvica beru se svakodnevno. Plodovibeogradske tikvice(koja se pored F1 hibrida opal najviše gaji) u fazi tehnološke zrelosti imaju dužinu 12-20 cm. Prerasli plodovi gube karakteristična kulinarska svojstva. Od svake biljke, ako su berbe redovne, ubere se 15-20 plodova, mada može i znatno više. Dobro odgajen usjev daje prinos 30-40 t/ha. Mladi plodovi su veoma osjetljivi na mehaničke povrede. Neophodno je pažljivo raditi pri berbi, pakovanju, transportu. Ne mogu se dugo čuvati.
Izvor: agrosavjet.com























Nema komentara