Savjeti za uzgoj karfiola

Karfiol potiče iz Male Azije i Mediterana. U ishrani ga koristimo jer je bogat vitaminom C, ali sadrži i vitamin A, B1, B2, B3, B5, B6 i B9, PP, K, kalcijum, kalijum, fosfor, gvožđe. Osim toga bogat je mineralima, folnom kiselinom i vlaknima.

Proizvodnja karfiola

Parcele na kojima ćemo gajiti karfiol treba da budu plodna, rastresita, topla i najbolje neutralne reakcije. Nisu pogodna teška i hladna zemljišta. U plodoredu karfiol dolazi na prvo mjesto.

Odlični predusjevi za karfiol su okopavine, strna žita, grašak i rana šargarepa. Može uspiješno da se gaji u monokulturi ali samo uz povećanu upotrebu đubriva.

Osnovnu obradu treba obaviti s jeseni, nakon skidanja prethodnog usjeva. Oranje je potrebno izvesti na dubinu od 30 do 35 cm, kako bi uzorano zemljište ostalo da prezimi u otvorenim brazdama. Ovo je značajno za akumulaciju zimske vlage i lakše pripreme zemljišta u proljeće).

Zatvaranje zimske brazde je potrebna mjera, iako je mali broj proizvođača praktikuje. Ova mjera doprinosi boljem usitnjavanju zemljišta, uništavanju korova, a u vjetrovitim oblastima sprječava isušivanje zemljišta.

Đubrenje karfiola nakon agrohemijske analize zemljišta

U proizvodnji karfiola primenjuju se organska i mineralna đubriva. Uspiješna primjena je nakon obavljene agrohemijske analize zemljišta. Karfiol povoljno reaguje na đubrenje zgorelim stajnjakom, jer se uz poboljšanje strukture zemljišta postiže bolja aeracija. Stajnjak se unosi u količini od oko 30-40 t/ha.

Pored toga, od mineralnih đubriva potrebno je uneti 100-200 kg/ha azota, 80-100 kg/ha fosfora i 200-250 kg/ha kalijuma.

Osnovnom obradom zaoravamo prethodno rasturen zgoreli stajnjak i 1/3 PK đubriva. Ostatak, odnosno druga trećina PK đubriva unosi se uz predsjetvenu pripremu zemljišta zajedno sa 1/3 azotnih đubriva, savjetuje Mijušković. Naši proizvođači praktikuju najčešće jednu prihranu nakon 20-30 dana u fazi intezivnog porasta sa 1/3 azotnih đubriva.

Sjetva i rasađivanje

Sjetvu sjemena za proizvodnju rasada treba obaviti 6-7 nedelja prije planiranog rasađivanja. Spreman rasad za sadnju je 15-20cm i 3-4 para listova. Razmak sadnje određen je sa bujnošću sorte.

Za rane sorte koje su obično manje bujne planira se razmak 50×50 cm, dok bujnije sorte (jesenje, ozime) trebaju razmak 60-80×40-70 cm

Par dana nakon rasađivanja vršimo kontrolu prijema. Prazna mjesta se popunjavaju ukoliko nedostaje više od 10 % biljaka.

Međuredna obrada je sljedeća mjera njege koju je neophodno izvoditi sve dok biljke ne sklope redove (radi uništavanja korovske vegetacije i stvaranja povoljnog vodno-vazdušnog režima).

Idealna dubina kultivacije ne treba da je veća od 5-10 cm jer karfiol ima plitak korijenov sistem.

Etioliranje

Nekad neizbežna mjera u proizvodnji karfiola bila je etioliranje, radi zaštite ruže od direktne sunčeve svjetlosti, a kako ona ne bi požutila. Cilj proizvođača je da kupcima ponude zdrave i bijele ruže karfiola. Vrši se zalamanje ili vezivanje 2-3 lista iznad ruže. Danas ima dosta sorti čiji je položaj listova dobro podešen pa etioliranje nije potrebno. Karfiol je spreman za berbu kada ruža dostigne prečnik od oko 12 cm. Nije poželjno kasniti sa berbom jer dolazi do prorastanja ruže.

Autor: Dragan Mijušković, savjetodavac PSSS Jagodina.

PROČITAJTE:

Proizvodnja ranog kupusa – Sjetva, rasađivanje, đubrenje

Jesenja sadnja/sjetva kelja i brokolija

Mirođija – Ljetna sjetva i uslovi gajenja!