Oleander - Svi dijelovi ovog prelijepog cvijeta, bez izuzetka su veoma otrovni - jedan list može biti smrtonosan.
Od juna do septembra odvija se glavno cvjetanje oleander, biljke koja svojom ljepotom i specifičnim izgledom unosi dašak Mediterana gdje god je posadili. Upravo nas ljeti najviše očarava i svojevrstan je sinonim za najtoplije godišnje doba.
Porijeklom s mediteranskog područja i jugozapadne Azije, oleander je zimzelena vrsta koja može dosegnuti do tri metra, tamnozelenih listova i ukrasnih, nježnih cvjetova različlitih boja. Najveća vrijednost mu je bujan cvijet koji dugo traje, čak do jeseni. Cvjetovi, skupljeni u cvatove, mogu biti jednostavni ili puni, u različitim nijansama bijele, žute, ružičaste, crvene i purpurne boje. Cvjetovi su kod velikog broja kultivara mirisni. Miris cvijeta oleandera lagan je, ali opojan.
Oleander je neizostavan ukras mnogih balkona u ljetnim mjesecima, a prije dolaska zime unosi se u kuću, gdje prezimljuje u prostorijama zaštićenim od smrzavanja. Koristi se za sadnju u grupama (često kao vizuelna barijera), kao slobodnorastuća živa ograda, samostojeći žbun. Sadi se i u veće saksije.
Pročitajte:Kalateja – Kako se gaji jedna od omiljenih sobnih biljaka?Svi dijelovi oleandera, a najviše kora i lišće, otrovni su, i to svježi, ali i sušeni i kuvani, i to i za ljude i za životinje. Naročito ugrožena grupa su djeca koja u igri mogu probati oleander, za njih je već jedan konzumirani list smrtonosan. Na sreću, oleander ima gorak ukus, što ih može odbiti.
Ako se sadi u saksije, one moraju biti dovoljno duboke da oleander može da pusti svoje veliko korijenje.
Lijander je otporan na zagađenje, podnosi udare vjetra, ali i so, pa se često sadi u mediteranskim gradovima. Osim toga, pokazuje dobru otpornost na vrućinu i na direktno sunce, pa se može saditi u područjima s velikom refleksijom svjetla.
Kako bi oleander svojim bujnim žbunom i mediteranskom ljepotom izazivao divljenje i uljepšavao svaki prostor, dobro je slijediti sljedeća tri savjeta za uzgoj te očaravajuće biljke.
2. Oleanderi vole mnogo vode, što se može vidjeti i po latinskom imenu roda Nerium, što dolazi od grčke rokeči nerion, a označava vodu, vlagu. I na svom prirodnom staništu oleanderi dolaze u vlažnim dolinama i duž riječnih nasipa. Međutim, oleanderi mogu podnijeti i sušu. Kod zalivanja biljaka u saksijama treba osigurati dovoljno vlage od proljeća do jeseni, a zimi tlo treba održavati gotovo suvim.
3. Oleander se najjednostavnije razmnožava reznicama tako što se uzmu vršni ili bočni izbojci koji ne nose cvjetove (oko 20 do 25 cm) i koji su malo odrvenili pri osnovi, uklone se listovi na donjem dijelu izbojka i stave u teglu s vodom (u koju je dobro staviti nekoliko komada drvenog uglja).
Biljka će nakon otprilike mjesec dana razviti veći broj korjenčića, nakon čega se može zasaditi u tlo. Zbog sigurnosti najbolje bi bilo staviti u vodu nekoliko takvih reznica. Umjesto u vodu reznice se mogu staviti i direktno u posude napunjene supstratom.
























Nema komentara