Nedjelja, 14 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoSalata u zaštićenom prostoru: Kako dobiti kvalitetne glavice?

Salata u zaštićenom prostoru: Kako dobiti kvalitetne glavice?

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Salata se zbog svojih bioloških osobina i kratke vegetacije (50-110 dana) uspješno gaji u svim oblicima zaštićenog prostora, ali i uz neposredno pokrivanje biljaka sa nekim od sintetičkih materijala (perforirana folija, agril)

U zaštićenom prostoru gaji se češće glavičasta salata, dužine vegetacije 55-70 dana. U odnosu na druge varijetete salata daje najveće prinose i kavalitetne glavice.

U zavisnosti od tipa zaštićenog prostora i mogućnosti zagrijavanja, salata se može uspješno gajiti u toku ranog proljeća, jeseni i zime. Za normalan rast neophodna je temperatura od 15-18 ºC u toku sunčanih i oko 14 ºC u toku oblačnih dana, a noću 5-8 ºC.

Relativno niske temperature neophodne za rast, omogućuju gajenje u zaštićenom prostoru sa grijanjem i bez njega.

Vrijeme sjetve, sadnje i berbe zavisi od cjelokupne proizvodnje u zaštićenom prostoru.

Najpovoljnija je sukcesivna sjetva u razmacima od 7 do 20 dana, počev od 15. avgusta pa do početka marta. Uz kontinuiranu sadnju dospijevanje je postepeno.

Pri sjetvi u avgustu i spetembru salata dospijeva za 60-70 dana, a u kasnijoj proizvodnji, pri nižim temperaturama, za 60-90 dana. Za jesenju proizvodnju koriste se najčešće niski tuneli, gdje se plastika postavlja tek početkom oktobra, kada se pojavljuju niske temperature, odnosno prvi marazevi.

U zaštićenoj bašti sa grijanjem uspješno se gaje sorte: luro, đesi, orba, renata, pandora, majska kraljica.

ZEMLJIŠTE

Za proizvodnju salate zemljište se mora dobro pripremiti, odmah po skidanju prethodnog usjeva. Veoma dobro uspijeva na zemljištu bogatom organskom materijom i zato se đubri zgorelim stajnjakom (2-3 kg/ha) uz 30-40 kg NPK đubriva (1:1:1)

SADNJA

Sadnja se obavlja redove ili četvoredne pantljike. Sadnja je na dubini na kojoj je rastao rasad, a pri sadnji kocki površina se markira plitkim rupama za sadnju. U zavisnosti od krupnoće sorte razmak sadnje je 15-25 x 15×25 cm. Pri sadnji u pantljike ostavlja se razmak između pantljika 60-80 cm.

Posle sadnje (5-6 dana) usjev se plitko okopava, na dubinu oko 5 cm, a sljedeće okopavanje je za 10 do 15 dana, dok biljke ne zatvore redove. U toku jeseni, zime i ranog proljeća salata najbolje uspijeva u objektima sa dopunskim grijanjem, gdje se može održati optimalna temperatura.

TEMPERATURA

Temperatura se reguliše u zavisnosti od intenziteta osvjetljenosti. Tako noćna temperatura 4-10 ºC, a dnevna 16-18ºC u vrijeme sunčanih dana i 10 -12 ºC u vrijeme oblačnih dana.

SVJETLOST

Salata ima velike potreba za svjetlošću. Pri malom intenzitetu osvjetljenosti formiraju se rastresite, manje glavice, nakupljaju se štetni nitriti i nitrati.

Salata ubrzava porast i povećava prinos pri povećanju koncentracije CO2 tokom sunčanih dana.

ĐUBRENJE

U fazi obrazovanja 6-7 listova usjev treba prihraniti sa 20-30 g azotnog đubriva na m² ili uz zaštitu usjeva obaviti 1-2 folijarna prihranjivanja kompleksnim đubrivom (npr. VUKSAL)

ZALIVANJE

Zalivanje se obavlja prema stanju usjeva svaki 7-10 dana 10-15 L vode na m².

BERBA

Berba salate je sukcesivna, u zavisnosti od formiranja glavica. Prinos zavisi od gustine biljaka, sorte i vremena berbe i kreće se od 1,5 do 4 kg/m².

Tehnološka zrelost nastupi nakon 40-45 dana zimi i 30-35 dana u proljeće. Beru se suve glavice, odsjecanjem, uz odstranjivanje donjih listova.

Izvor: AgroSavjet

Pročitajte još:

Evo je najzdravija salata na svijetu, bar tako kažu

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI