Sibirska borovnica, Japanska jabuka, Japanska malina i Čileanska guava su voćne vrste koje su nas osvojile okusima svojih plodova i sve više se sade u amaterskim i profesionalnim voćnjacima.
Sve je više voćara amatera, ali i profesionalnih voćara koji se odlučuju za sadnju manje poznatih voćnih vrsta. Osim što nas ovo voće privlači neobičnim oblicima i bojom plodova, privlači nas i svojim okusom. Slijedi nam period godine u kojoj sadimo voćne sadnice i pravi je trenutak da našu kolekciju voća dopunimo sa vrstama poput sibirske borovnice (haskapa), japanske jabuke (kaki), japanske maline, čileanske guave i mnogim drugima.
Najbolja je jesenja sadnja voćnih sadnica
Jesen je najbolje vrijeme za sadnju voćnih sadnica i ovaj period je potrebno iskoristiti za sadnju. Mnogo je prednosti jesenje sadnje. Bogata je ponuda sadnica raznih voćnih vrsta. Sadnice koje sada posadimo bolje će se prilagoditi na uslove u voćnjaku i ukorijeniti. Prezimjele sadnice brže kreću sa vegetacijom tokom proljeća.
Sibirska borovnica ili Haskap
Sibirska borovnica, Sibirska kozokrvina, Haskap, Kozja krv, Kozokrvina, Modra kozokrvina, Kamčatska borovnica ili jagoda, Medna borovnica, Majska borovnica su nazivi voćne vrste koja postaje sve popularnija među uzgajivačima. U prirodi raste u Kini, Sibiru, Kamčatki i otoku Hokaido.
Radi se o vrstiveoma otpornoj na niske temperature. Cvjeta veoma rano i otvoren cvjet može podnijeti do -10°C. Žuti cvjetovi su veoma privlačni pčelama. Za dobar urod je potrebno da posadite različite sorte zbog oprašivanja.
Odgovaraju joj sunčani položaji, dobro drenirano zemljište sa ph reakcijom od 5,5 do 7. Dobro podnosi lošija zemljišta i polusjenu, ali će urod biti manji. Alternativa su borovnici koja traži kiselo zemljište.
Plodovi su veoma slični plodu borovnice, plavoljubičasti, samo su izduženiji. Odlikuju se okusom crne ribizle pomiješane sa medom. Tekstura ploda je slična kiviju. Dozrijeva tokom maja.
Razvija se kao grm koji dostiže visinu između 1 i 3m. Širina grma se kreće oko 1m. Dugovječna je biljna vrsta i može da dostigne do 30 godina starosti. Dobro podnosi i planinske uslove.
Japanska jabuka ili Kaki
Japanska jabuka, Kaki ili Persimon (naslovna fotografija) potiče iz Kine, a u Evropu je stigla tokom 19. vijeka iz Japana. Odlikuje se izuzetno zanimljivim plodovima. Okus plodova zavisi od stepena zrelosti. Zreli plodovimogu se jesti poput obične jabuke, a potpuno zreli plodovi se mogu jesti kašikom. Slatkoća ploda raste sa zrenjem ploda. Nedovoljno zreli plodovi su čvrsti i manje ukusni.
Visina stabla može da bude do 7,5 m, ali to zavisi od sortnih karakteristika i uslova uzgajanja. Postoje sorte koje rastu više i sorte koje dostižu manju visinu, ali imaju širu krošnju.
I za ovu vrstu birajte osunčana mjesta sadnje. Kada se posadi, mladu sadnicu pričvrstite uz potporni kolac, jer mlada sadnica može stradati od vjetra.
Cvjeta tokom maja i juna, a plodovi dozrjevaju tokom oktobra i novembra kada sa stabla opadne lišće. Sadnice će prve plodove donijeti poslije tri godine od sadnje.
Japanska malina
Japanske maline imaju sve više poklonika. Plod je veomasličan običnoj malini, izrazito crveno obojeni, ali slađi. Po okusu je između plodova malina i jagoda.
Formiraju izdanke duge oko 2m na kojima se sledeće godine razvijaju kratki, bočni izdanci koji nose cvjetove i plodove.
Za sadnju joj odgovaraju rahla zemljišta bogata humusom. Birajte sunčane položaje koji su izloženi vjetrovima koji će obezbjediti dobru ventilaciju grma. Ovo je poželjno zbog zadržavanja vlage unutar grma što pogodije razvoju bolesti maline i propadanju plodova. Može da se uzgaja u polusjeni i sjeni pod uslovom da je zemljište dobro drenirano, a mjesto sa dobrim provjetravanjem.
Od zrelih plodova pripremaju se džemovi, marmelade, želei, sokovi, kompoti. Cijela biljka se smatra ljekovitom. U narodnoj medicini se osim plodova koriste rizomi i listovi. Izuzetno dekorativna, jer su izdanci crveno obojeni.
Čileanska guava
Čileanska guava je voćna vrsta koju tek otkrivamo na našem području. To je biljka u formi grma koja naraste oko 1m visine. Raste sporo, a sadi se na osunčano i dobro drenirano zemljište. Dobro podnosi temperaturu do -10°C. Odgovaraju joj uslovi polusjene, jer se radi o vrsti koja prirodno raste na rubu šume ili u živici.
Cvjeta do kraja proljeća,a plodovi dozrijevaju krajem jeseni i tokom zime. Okus ploda je kao da jedetejagode i kivi zajedno. Bobice sporo dozrijevaju.
Izvor: Agroklub