– Cijena pšenice lani u vrijeme žetve bila je oko 160 evra po toni, sada je već prešla 260 evra. Trenutne cijene u Mađarskoj dostižu i 310 evra po toni, dok je u Srbiji 277 evra. Uprkos tome, brašno i dalje nije poskupjelo toliko jer se još povlače zalihe odranije. Mlinari na neki način kasne sa tim poskupljenjem – rekao je Kos. Ističe da mlinari prate šta se dešava i da će brašno sigurno još poskupjeti.
Pročitajte: Milan Gagović časti sugrađane jabukama
– Vreća brašna od 25 kilograma pred žetvu je koštala 18 maraka, sada je već 22 KM, a do Nove godine doći će na 25 maraka sigurno. Ukoliko cijena pšenice bude rasla, i vreća brašna će koštati 30 maraka – rekao je Kos. Kaže da to nije hir mlinara, već domino efekat kretanja na svjetskim berzama. Kos ističe da je rano pričati šta će se dogoditi u januaru ili februaru, ali da je evidentno da su skočile cijene goriva i đubriva te da u narednoj žetvi sigurno neće biti pšenice jeftinije od 250 evra po toni.
– Sve što sada poskupi, pitanje je kada će i da li će ikada pojeftiniti – upozorio je Kos.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Saša Trivić koji je i vlasnik kompanije “Krajina klas” u okviru koje posluje i lanac pekara “Manja” rekao je da su cijene pšenice za godinu porasle gotovo duplo i niko ne zna kakve će dalje biti cijene brašna, ali da je u posljednjih mjesec poskupjelo za oko 20 odsto.
– Za sada je hljeb poskupio za oko deset feninga, a vidjećemo dalje kako će se kretati cijena brašna i u skladu s tim ćemo i mi kalkulisati. Ovo posljednje poskupljenje je na neki način garant da smo donekle mirni u narednih mjesec, dva a poslije ćemo vidjeti – rekao je Trivić.
Zaštitnici prava potrošača kažu da su poskupljenja postala svakodnevica.
– Cijene nekoliko artikala su drastično više u odnosu na isti period prošle godine, a prije nekoliko dana porasla je i cijena brašna, hljeba i pekarskih proizvoda. Sve što uvozimo, pa tako i žito, u startu je skuplje nego da smo sami proizveli – rekla je izvršna direktorica Udruženja za zaštitu potrošača “Don” iz Prijedora Murisa Marić.
Istakla je da će za svakog potrošača biti prava umjetnost da sa malim primanjima obezbijedi osnovne životne namirnice i izađe na kraj sa svim poskupljenjima.
– Do sada smo pričali o poskupljenju ulja i piletine, a od sada ćemo i o brašnu i hljebu – kazala je Marićeva, naglasivši da su nam neophodne robne rezerve i okretanje domaćoj proizvodnji.
Uvoz
Zoran Kos je podsjetio da bez obzira na dužinu brazde ni Srpska ni BiH ne mogu da obezbijede dovoljne količine pšenice.
– Pšenicu uvozimo iz Srbije, Mađarske i Hrvatske. Generalno nemamo dovoljne količine, a i kvalitet nije zadovoljavajući. Čak i kada je domaća pšenica kvalitetna, iz uvoza stiže trećina neophodnog hljebnog žita – rekao je Kos.