Zahtjevna i izazovna godina zbog klimatskih promjena i otežanog plasmana - ovako poljoprivrednici u Republici Srpskoj ocjenjuju 2025.
Na nekim kulturama su zaradili, na drugim jedva pokrili troškove proizvodnje ili bili u minusu, a problema su imali i stočari.
Vrijednost prodatih proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva bila je ukupno za 17 odsto veća u odnosu na 2024.
Uz pomoć podsticaja poljoprivrednici će ući u novi proizvodni ciklus. Agrarni budžet ostaje 180 miliona KM.
Ratari će 2025. upamtiti zbog kasnije proljećne sjetve za desetak dana, kao i žetve pšenice u odnosu na lani. Prinos hljebnog žita bio je odličan, za razliku od kukuruza koji je u zavisnosti od tipa zemljišta i navodnjavanja varirao od kritičnog do odličnog.
- Za pšenicu ne znam da li je ikad bila bolja godina po prinosu koji je bio jako dobar - osam, devet matara, sedam najlošije po dulumu. Stvarno je dobro bilo, ali je zato cijena niska - kaže Vladimir Ivanović iz Kovanluka kod Bijeljine.
Prošla godina bila je idealna za povrtare, što se tiče roda i kvaliteta povrća, ali ne i cijene i plasmana.
- Cijena je bila katastrofalna, sve se tu kretalo od nekih 15, 20 do 40 pfeniga, zavisno od kulture. Mnogo robe, na primjer kupusa je ostalo neprodano - kaže Boro Topolović iz Udruženja povrtara Republike Srpske.
Voćari su ostali kratkih rukava. Kažu, 2025. je najteža godina u posljednje tri decenije. Rod koštičavog voća bio je umanjen i do 80 odsto. Na jabučastom voću nisu bile velike štete, ali je bio loš kvalitet. Uprkos visokim troškovima proizvodnje i gubicima opstaju. Računaju da će zahvaljujući podjeli besplatnih sadnica za pet godina imati nove zasade i moći podmiriti kompletno bh. tržište.
- Ne možemo reći da je sve crno - imamo petu godinu već po 100.000 besplatnih sadnica, podižemo nove zasade, sad ćemo po novom pravilniku imati 120.000 za sve koji žele mogu da podignu nove zasade. Imamo za protivgradne mreže 70 odsto, što to nam puno znači - ističe Dragoja Dojčinović iz Udruženja voćara Republike Srpske.
Bez očekivane dobiti u 2025. ostali su i uzgajivači svinja. Krajem godine cijena tovljenika toliko je pala da nisu mogli da pokriju ni troškove proizvodnje.
- Uvozi se sve i svašta po nekim cijenama po kojim ne možemo ni proizvesti. Podsticaji, koji su godinama isti, postali su jedina zarada u ovoj proizvodnji - kaže Miodrag Mitrović, uzgajivač svinja iz Vučilovca kod Brčkog.
Da se poljoprivrednici uspješno nose sa svim izazovima govori podatak da je obim proizvodnje lani bio veći od 10 do 32 odsto. Budžet za 2026. ostaje isti.
- Na naše zadovoljstvo uspjeli smo da zadržimo agrarni budžet od 180 miliona i očekujemo da se deblokiraju određeni projekti koji će nam pomoći da usmjerimo sredstva iz Svjetske banke i drugih fondova za inovacije navodnjavanja i mehanizaciju - navodi Anđelka Kuzmić, ministarka poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Najviše podsticaja u protekloj godini isplaćeno je za mlijeko - oko 32 miliona KM. Otkupljivači najavljuju smanjenje cijene mlijeka, pa iz Ministarstva apeluju na potrošače da kupuju domaće.
- Ministarstvo i Vlada odgovorno će stati uz naše mljekare i druge proizvođače. Jednostavno moramo na svaki način i našim građanima uputiti poruku da kupuju domaće mlijeko i ne samo mlijeko nego sve domaće proizvode jer sigurno da su oni najzdraviji i najkvalitetniji, a na taj način ćemo pomoći i našim vrijednim proizvođačima - dodaje Kuzmićeva.
Šezdeset odsto Agrarnog budžeta biće dato za podršku tekućoj proizvodnji - od tih sredstava za podršku stočarima 63 odsto, a 37 odsto za biljnu proizvodnju. Dvadesetšest odsto iz Agrarnog budžeta predviđeno je za podršku ruralnom razvoju, a ostatak za sistemske i ostale mjere podrške.
Pogledajte video OVDE
Nema komentara