Kilogram prosa u prodavnicama zdrave hrane košta 170 dinara (oko 2,8 KM). Prosječan rod prosa po hektaru kreće se od dvije do četiri tone. Mada se proso sije u proljeće a žanje krajem avgusta, već sada vrijedi razmišljati o tome šta bi se moglo sijati dogodine kao zamjena za tradicionalne ratarske kulture, zbog čestih sušnih perioda, velikih vrućina i radi bolje zarade.
Agroekonomisti kažu da je proso idealna alternativa pšenici. Prednost u proizvodnji prosa ogleda se prvenstveno u stabilnim prinosima u sušnim uslovima, ali i tome što su ulaganja ista kao i u proizvodnju kukuruza ili sirka.
Proso je bezglutensko žito, izutetne hranljive vrijednosti. Koristi se u ljudskoj ishrani, ali i kao stočna hrana, u proizvodnji alkohola. Od brašna prosa se mogu mijesiti hljeb, peciva, tjestenine, praviti kaše. Brašno od prosa već sad se dodaje pšeničnom brašnu pri pravljenju hljeba i peciva i tako se dobijaju proizvodi poboljšane hranljive vrijednosti. Osim što ne sadrži gluten, proso posjeduje i antifungicidno i antikancerogeno dejstvo.
Dr Vera Popović sa Odjeljenja za alternativne biljne kulture i organsku proizvodnju pri Naučnom institutu za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu kaže da proso, zbog odličnog tehnološkog kvaliteta, zaslužuje veće površine na vojvođanskim njivama, jer se sada sije na svega 150 hektara.
– Proso predstavlja važnu sirovinu za osobe alergične na gluten i oboljele od celijakije, kojih je u svijetu više od tri miliona. U svijetu je pod prosom 2018. godine bilo 33,6 miliona hektara, a površine pod tom kulturom iz godine u godinu se povećavaju. Najviše se sije u Kini, Indiji, Nigeriji, a u našem okruženju siju ga Mađari, Slovaci i Rumuni – ističe dr Vera Popović.
Prema njenim riječima, prosu najviše odgovara umjerena klima.
– Kao jara kultura, proso se sije u aprilu i maju. Pošto ima dobro razvijen korenov sistem, tolerantan je prema sušnim uslovima. Dobro podnosi visoke temperature i zahtjeva manje vlage, a potreba za vodom najveća je u periodu od vlatanja do metličenja. Zbog sporog početnog rasta, proso zahtjeva čista zemljišta. Kao predusjev prosu pogodne su višegodišnje i jednogodišnje mahunarke i okopavine. Proso je dobar predusjev za mnoge kulture jer zemljište oslobađa korova.
Bez obzira na to što u Srbiji nije tradicionalna poljoprivredna kultura i što se malo sije, sjeme prosa može se kupiti na tom tržištu, kaže dr Popović. Po njenim riječima, za sjemenski usjev kilogram sjemena košta 280 dinara (oko 4,6 KM), a merkantilnog oko 50 (oko 0,8 KM).
Proso zdrava hrana
Zrno prosa sadrži 12,5% proteina, 3,5% ulja, 3,1% pepela, 5,5% celuloze, 64% skroba, a sadrži i značajne količine gvožđa, kalcijuma, vitamina Be kompleksa. I ta hranljiva svojstva prosa mogu biti razlog zašto bi ga trebalo sijati više, pogotovo što i kod nas i u svijetu raste interesovanje za zdravu ishranu.
Izvor: dnevnik
PROČITAJTE:
Ječam – Snižava nivo šećera i pomaže u održavanju tjelesne težine
Heljda – Savjeti za uspiješnu proizvodnju i dobar prinos