Spanać je jednogodišnja biljka kratke vegetacije i gaji se zbog zelenih listova koji se koriste kao salata i variva.
Za uspješno gajenje spanać traži srednje teška zemljišta, lako propustljiva i posebno plodna. Često su stari povrtari ispitivali plodnost zemljišta gajenjem spanaća.
Naime, ako spanać uspijeva onda je to zemljište pogodno za sve povrtarske kulture.
Spanać ne podnosi kisela zemljišta, već bogata sa Ca. Najpogodnije zemljište je sa pH 6,5-7.
Za sjetvu spanaća biraju se ravne površine sa južnom ekspozicijom.
PLODORED
U plodoredu spanać dolazi na drugo mjesto posle vrsta obilno đubrenih stajnjakom. Spanać je najčešće prethodna,odnosno naknadna kultura u intezivnom plodoredu.
OBRADA ZEMLJIŠTA
Obrada zemljišta se obavlja neposredno posle skidanja predkulture. Kada se spanać proizvodi kao proljećna kultura, u jesen se duboko ore, a s proljeća se kultivira i priprema za sjetvu.
ĐUBRENJE
Spanać veoma dobro reaguje na đubrenje stajnjakom ali zbog kratke vegetacije nedovoljno je korišćenje hraniva.
Sa 10t prinosa spanać iznosi 50 kg azota, 20 kg fosfora, 40 kg kalijuma i 20 kg kalcijuma.
Zbog opasnosti od nagomilavanja štetnog NO3 spanać se najčešće đubri sa 80 do 100 kg azotnih, fosfornih i kalijumovih đubriva. Pri tome se koriste sporo razgradiva azotana đubriva, a đubri se prije sjetve.
Za spanać je bolji amonijačni oblik azotnog đubriva jer smanjuje sadržaj oksalne kiseline i nitrata (NO3) u spanaću. Pri ozimoj kulturi , pred sjetvu, daje se polovina NPK đubriva, a druga polovina u proljeće.
NJEGA
Njega se sastoji, pored proređivanja, u borbi protiv korova, bolesti i štetočina, prihranjivanju i kultiviranju.
Vrijeme i način sjetve najviše zavise o klimatskom podrčju. Budući da špinat može nicati već pri temperaturama oko 0 °C, a mlada biljka može podnijeti blage mrazeve, sjetva proljetnog spanaća/špinata može početi čim to vremenske prilike dopuste, odnosno stanje vlage u tlu omogući operacije pripreme za sjetvu.
To u kontinentalnim područjima katkad može biti već u drugoj polovini februara, ali u većini slučajeva krajem marta. U mediteranskom području proljetni špinat/spanać može se sijati krajem januara ili tokom februara. Za ovu sjetvu biraju se rani kultivari, koji intenzivnije rastu, brže postignu tehnološku zrelost, ali u uvjetima dužeg dana brže prerastaju. Što je kasnija sjetva, kasni kultivari koji sporo prerastaju imaju prednost. Pri kasnijoj sjetvi u uslovima navodnjavanja do berbe treba 65 do 45 dana.
Špinat prezimi u fazi 2 do 4 prava lista, a u proljeće nastavlja rast. Tako njegova vegetacija može trajati 150 do 180 dana. Prema tome kod nas je moguća proljetna, ljetna, jesenska, zimska i ozima proizvodnja špinata, što omogućuje opskrbu tržišta svježim špinatom tokom cijele godine, kombinirajući proizvodnju u kontinentalnom, mediteranskom i brdsko-planinskom području.
Špinat se izravno sije na stalno mjesto preciznom sijačicom uz međuredni razmak od 15 – 30 cm, razmak u redu 3 – 5 cm i na dubinu od 3 – 4 cm.
Korisno je sijati u četveroredne ili peteroredne trake s razmakom od 50 – 60 cm između traka, što omogućuje prohod traktora.
Za ranu proljetnu i ozimu proizvodnju dobro je sijati na uzdignute gredice. Površina gredice se u proljeće prije zagrije, a tijekom jeseni i zime manje je izložena stagniranju vode u slučaju jačih oborina.
Za proizvodnju za tržište, kada se beru cijele rozete, planira se sklop od oko 100 biljaka po četvornom metru, a za preradu, kada se špinat kosi, 150 do 250 biljaka. Norma sjetve određuje se na osnovi apsolutne mase i klijavosti sjemena, a orijentacijski za 1 ha potrebno je 25 do 40 kg sjemena.
BERBA
Berba počinje kada biljke brazuju 5-6 krupnih listova. Ako se proizvodi na manjim površinama, berba je sukcesivna.
Prvo se beru najkrupnije biljke.
Za bliža tržišta spanać se bere ujutru dok još ima rose, a za dalji transport bere se suv. Spanać se loše čuva i samo pri optimalnim uslovima održava se 5-6 dana.
Prinos spanaća ili špinata jako varira u zavisnosti od sorte i načina proizvodnje i kreće se od 10 do 25 t/ha.
Izvor: AgroSavjet