Njega usijeva bijelog luka – U toku vegetacije obavlja se međuredna obrada, zaštita od bolesti, štetočina i korova, navodnjavanje i prihranjivanje.
ZEMLJIŠTE
Bijeli luk je vrsta koja može uspijevati na različitim tipovima zemljišta, ali na siromašnim i nestrukturnim daje veoma male prinose.Zbog toga bijeli luk treba gajiti na plodnim,dubokim, srednje teškim zemljištima, odnosno ozimi na srednje lakim, a jari na srednje teškim.
OBRADA ZEMLJIŠTA
Kultiviranjei okopavanje bijelog luka obavezno treba primjenjivati. Bez obzira na to što luk ima jači i aktivniji korijenov sistem u poređenju sa crnim, ova agrotehnička mjera ima višestruki značaj. Prvenstveno, njome se ostvaruje rasteresitost gornjeg sloja zemljišta i sprječava gubitak vode izdubljih slojeva. Rastresitost je bitna i za razvijanje lukovica, jer na izrazito zbijenim zemljištima lukovice ostaju sitnije, pa je i prinos manji.
Prilikom okopavanja i kultiviranja uništavaju se korovi. Mogućnost obavljanja kultiviranja zavisi od međurednog razmaka. Pri većim razmacima (40 i više cm), moguća je primjena traktora sa užim pneumaticima u suprotnom se to radi polumehanizovano – korišćenjem motokultivatora ili ručno uz pomoć malih, gurajućih špartača.
ĐUBRENJE
Bijeli luk voli plodno zemljište, a to znači i veće potrebe za đubrenjem. Do skoro se smatralo da bijeli i ostale lukove ne treba đubriti organskim đubrivima, koja utiču na formiranje krupnih ali sočnih lukovica, sa povećanim sadržajem vode pa nisu pogodne za duže čuvanje jer brzo prorastaju i češće se kvare. Međutim, novija istraživanja su pokazala da primjena zgorelog stajnjaka povoljno utiče na povećanje prinosa i kvaliteta bijelog luka. Zato se u našim područjima preporučuje đubrenje zgorelim stajnjakom, koji treba unijeti u jesen, pred osnovnu obradu,u količini od 20-25t/ha. Bijeli luk sa prinosom od 10t usvaja 80kg N, 20kg P2O5 i 40kg K2O. Najčešće se đubri sa 80-100 N, 60-80 P2O5,40-80 kg K2O.
Ukoliko se ne koristi stajnjak, količinu mineralnih đubriva treba povećati za 30-40%. Pod osnovnu obradu unosi se polovina NPK đubriva, a na proljeće u vidu prihranjivanja (kod ozimih odnosno startno kod jarih) sa trećinom đubriva i u fazi najintenzivnijeg rasta kod jesenjeg u aprilu, a kod proljetnog u maju. Samo kod izrazito slabog porasta listova (u aprilu), đubi se sa oko 50 kg azota.
PRIPREMA SADNOG MATERIJALA
U proizvodnji bijelog luka izražen je problem zdravstvenog stanja usjeva. Razlog je u sadnom materijalu, koji je često zaražen gljivičnim oboljenjima i glavnom nije odgovarajućeg kvaliteta. Nekoliko dana pred sadnju odvajaju se čenovi. Za sadnju se biraju prije svega periferni, krupniji čenovi koji daju krupniju lukovicu.
Neposredno pred sadnju obavlja se dezinfekcija čenova za sprječavanje pojave i šitenja bolesti. Koriste se fungicidi npr. ditan, cineb i sl. U pripremljeni rastovor, prema propisanoj koncentaciji za svaki preparat, potapaju se čenovi na 10-20min. Čim se ocijede, mogu se ručno saditi. Ako je sadnja mašinska, čenovi se prethodno moraju osušiti.
SADNJA
Bijeli luk se sadi ručno ili mašinski. Ručna sadnja daje bolje rezultate, jer obezbeđuje pravilan položaj svakog češnja, a pri mašinskoj znatan broj čenova bude u ležećem ili čak obrnutom položaju. Pri nepravilom položaju češnjeva usporeno je i otežano ukorijenjavanje i početni rast, što se kasnije odražava i na formiranje sitnijih lukovica.
Vrijeme sadnje je jedan od najvažnijih preduslova uspiješne sadnje bijelog luka. Sadnju treba obaviti što ranije, već krajem febrauara ili početkom marta ako to vremenski uslovi i stanje zemljišta dozvoljavaju.
Sadnju treba obaviti do 15.marta, jer u kasnijem roku dolazi do smanjenja prinosa. Optimalni agrotehnički rok sadnje jesenjaka je od 1. do 15. oktobra,mada i nešto kasnija sadnja, do kraja oktobra, ne utiče naznačajnije smanjenje prinosa.
Dubina sadnje treba da je takva da iznad gornjeg češnja bude sloj zemlje debljine oko 3cm. Pri dubokoj sadnji usporeno je i otežano nicanje, što dovodi do zaostajanja u porastu, dok pri plotko, usred intenzivnog rasta korijenovog sistema (istovremeno prorasta oko 15-20 korijenčića)dolazi do izbacivanja čenova na površinu zemljišta, njihovog sušenja, odnosno prorijeđivanja sklopa.
Razmak sadnje zavisi od sorte tj. od krupnoće čenjeva. Sitniji čenovo sade se gušće,a krupniji rijeđe. U prosjeku sadnja se obavlja na razmaku 30-40cm između redova i 8-10cm između biljaka u redu.
Izvor: AgroSavjet
PROČITAJTE:
Pravilno zalivanje CRNOG LUKA za veći prinos
Borba protiv BOLESTI LUKA tokom sezone gajenja
CRNI LUK: Kakvo je zemljište potrebno za visok prinos?