Prinos pasulja โ ฤesto se grijeลกi pri odreฤivanju sklopa, jer se sije manje zrna, a prinos umnogome zavisi od broja biljaka po jedinici povrลกine. Niski sitnozrni pasulj gajen u ฤistoj kulturi, najviลกe raฤa kada je sklop 500 hiljada biljaka po hektaru.
Zaย sorte srednje krupnocฬe zrna, a takva je vecฬina naลกih, preporuฤuje se 400 hiljada, dok je za visoke, koje se gaje uz potporu i drugaฤije siju, potreban sklop od 285 โ 300 hiljada biljaka po hektaru.
Naฤin sjetve zavisi od toga da li su u pitanju niske ili visoke sorte pasulja, ako su niske, sjetva je maลกinska u redove ili na manjim povrลกinama, ruฤno u kuฤice. Da bi sklop bio 400-500 hiljada biljaka po hektaru, meฤuredni razmak mora biti 45-50, dok je rastojanje u redu 4 โ 4,5 cm. Prilikom ruฤne sjetve u kucฬice razmak je 50 x 25-30 cm, tako da se u svakoj razvije pet-ลกest biljaka. Moลพe se sijati i u pantljike ลกto naroฤito daje dobre rezultate.
Visoki pasulj sije se u kucฬice, u koje se poloลพi 6 โ 8 zrna. Meฤuredni razmak je 70, a izmeฤu kucฬica u redu 35-40 centimetara.
Proฤitajte: Sjetva pasulja โ Dubina, rastojanje i koliฤina sjemena
Postoje i drugi naฤini uzgoja, kao ลกto je ลกpalirni , ali je neznatno zastupljen. Po hektaru je obiฤno potrebno od 100 do 180 kg kvalitetnog sjemena u zavisnosti od krupnoฤe zrna i sorte pasulja kao i naฤina sjetve.
Tokom vegetacije neophodne su mjere njege. Ako je sjetveni sloj zemljiลกta isuลกen bez dovoljno vlage za nicanje povrลกina se moลพe povaljati glatkim valjcima. Pokorica nastala krivicom proizvoฤaฤa usljed gaลพenja koja oteลพava nicanje ili usljed jakih pljuskova uniลกtava se lakom drljaฤom, pazeฤi da se ne oลกtete njeลพni ponici.
Prva kultivacija se obavlja paลพljivo do 10 cm dubine , od faze prvog do faze drugog stalnog lista. Naredne kultivacije treba da su pliฤe, ali se procjenjuje da li su korisne ili ฤe nanijeti ลกtetu dobro razvijenom usjevu.
Prinos pasuljaย
Prihranjivanje azotnim ฤubrivima se preporuฤuje samo u pojedinim sluฤajevima kada se pasulj uzgaja na lakim i propusnim zemljiลกtima iz kojih se brzo ispira azot. Prihrana ovim elementom neophodna je i ako je u prvom dijelu vegetacije hladno i kiลกovito vrijeme, pa ga biljke slabo usvajaju i gube boju.
Pasulj je veliki potroลกaฤ vode, tako da se bolji i stabilniji rod postiลพe pravilnim navodnjavanjem. Procjenjuje se da je u naลกim uslovima potrebno biljkama pasulja oko 350 milimetara vode tokom vegetacije.
Ukoliko se navodnjava prvo zalivanje je obiฤno poslije tri do ฤetiri nedjelje nakon nicanja, drugo poฤetkom cvjetanja dok sljedeฤe najviลกe zavisi od koliฤine padavina i temperature.
Proฤitajte: Savjeti za uspjeลกno gajenje pasulja u zdruลพenom usjevu sa kukuruzom
Drugi u plodoredu
Na istoj povrลกini pasulj moลพe da se gaji tek nakon tri godine, prvenstveno zbog pojave bolesti. Pripada mu drugo mjesto u plodoredu poslije biljaka ฤubrenih stajnjakom. Dobar je predusjev na svakoj njivi jer zemljiลกte zadrลพava dobre fiziฤke osobine, bogato je azotom i nema korova.
Kao predusjevi pasulju najviลกe odgovaraju strna ลพita, kukuruz, krompir, kupus, cvekla, luk i paradajz iz direktne sjetve.
Autor: Srฤan Vidanovicฬ dipl.ing, PSSS โ Pirot