Predsjetvena priprema zemljišta – Osnovni cilj predsjetvene pripreme je stvaranje rastresitogi usitnjenog sloja zemljišta kako bi se stvorili najpogodniji uslovi za kvalitetnu sjetvu ili sadnju, a ovom mjerom se istovremeno uništavaju i tek iznikle korovske biljke.
Dobra predsjetvena priprema zemljišta je veoma važna za sjetvu povrtarskih vrsta koje imaju sitno sjeme. Početak predsjetvene pripreme zavisi od vrste povrća, stanja oranja, kvaliteta zemljišta i niza drugih uslova.
Cilj predsjetvene obrade je dobrobljenje, sitnjenje i ravnanje površinskog sloja zemljišta kako bi se stvorio povoljan vodno-vazdušni i toplotni režim koji je pogodan za sjetvu ili sadnju određene povrtarske vrste.
Kvalitetna osnovna obrada je najvažniji uslov za kvalitetnu površinsku obradu zemljišta. Poslije nekvalitetne osnovne obrade potrebno je primijeniti veći broj naknadnih mjera obrade da bi se površinski sjetveni sloj doveo u povoljno fizičko stanje.
Površinska priprema zemljišta se može izvršiti:
- istovremeno ili neposredno poslije obrade
- sa vremenskim razmakom poslije osnovne obrade, odnosno kada to uslovi sjetve ili sadnje zahtjevaju.
Od kvaliteta presjetvene pripreme u velikoj mjeri zavisi da li će sjetva biti pravilna, a to se dalje odražava na ravnomjerno nicanje i optimalan sklop gajene kulture.
Kada je riječ o načinu i kvalitetu pripreme sjetvenog sloja postoje dva sistema predsjetvene pripreme zemljišta.
Prvi sistem
Ovaj sistem podrazumijeva da sjetveni sloj treba veoma kvalitetno prirpemiti tako da na površini budu što sitniji zemljišni agregati, a da u donjem dijelu profila budu krupniji agregati. Fino pripremljen, praškast površinski sloj brzo se raspršuje pod udarcima kišnih kapi, a nakon sušenja se formira pokorica, što otežava nicanje usjeva i usporava aeraciju zemljišta.
U donjem sloju, gdje se nalaze krupniji zemljišni agregati pojavljuje se prazan prostor (vazdušni džepovi), što ne obezbijeđuje dobar kontakt sjemena ili korijenovog sistema sa česticama zemljišta.
Drugi sistem
Drugi i noviji sistem obrade zemljišta polazi od principa da je važno kvalitetno prirpemiti donje slojeve, u kojima će preovladavati sitnomrvičasta struktura, dok se na površini zemljišta mogu naći i krupniji agregati.
Ovim načinom obrade se želi obezbijediti lakše procjeđivanje vode u dublje slojeve, ali i brže prodiranje korijenovog sistema. Na ovaj način pripremljeno zemljište se manje zbija, a pod uticajem kiše i sunca dolazi do prirodnog razbijanja krupnijih površinskih agregata. Velika prednost ovog sistema je nemogućnost stvaranja pokorice.
Ako se osnovna obrada izvodi u optimalnom stanju vlažnosti, tada nije teško stvoriti povoljan sjetveni sloj. U tom slučaju osnovna obrada se može kombinovati sa drljanjem ili valjanjem ili se za predsjetvenu pripremu mogu koristiti kultivator, rotofreza, sjetvospremač ili druge kombinovane mašine.
Ukoliko je poslije osnovne obrade zemljište teško, zbijeno ili suvo, predsjetvena priprema je izuzetno teška. Tada je potrebno izvršiti nekoliko operacija, teškim valjcima, tanjiračama, kultivatorom ili drugim oruđima sa aktivnim radnim organima. Takva predsjetvena priprema, zbog povećane potrošnje energije rada i habanja oruđa, veoma je skupa, asjetveni sloj nije moguće kvalitetno pripremiti za sjetvu ili sadnju.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Termička sterilizacija tla u plastenicima/staklenicima
Kako najbolje obraditi zemlju za baštu
Evo kako da napravite dobar supstrat za sjetvu i pikiranje paradajza