Rasad paradajza pogodan je za sadnju kada razvije 5 do 6 listova, ali vrlo često sadimo i one koje imaju i prve cvjetne grančice. Rasad je pravilno saditi do prvih listova jer se dodatno stvara novo korijenje koje pomaže brži rast biljke. Desetak dana nakon sadnje sprovodi se i prvo uklanjanje zaperaka.
Savremena proizvodnja paradajza nezamisliva je bez proizvodnje tog povrća iz rasada. Među rasadom paradajza posebno su tražene kalemljene biljke, koje imaju niz prednosti u odnosu na klasične.
Sadnja paradajza
Sadnja rasada paradajza obavlja se kada biljke formiraju 5 do 6 listova, pa sve dok se na njima pojave začeci prvih cvjetnih grančica. Kontejnirane presadnice dan prije sadnje nemojte zalivati kako bi se lakše čupale iz kontejnera. Pred iznošenje-sadnju, rasad se poprska jednim od fungicida na bazi bakra.
Paradjz se sadi na razmak 70 cm x 35 cm ili 80 cm x 40 cm. Kalemljeni rasad paradajza sadi se na razmak 50 cm x 100 cm. Dubina sadnje je vrlo bitna i pravilno je paradajz saditi u dubinu do prvih listova jer dodatno stvara novo korijenje. Ako kod sadnje koristite crnu malč foliju, rasad nakon sadnje zaspite sa malo sipke zemlje. Nakon sadnje obavezno obaviti zalivanje.
Pročitajte: Dublja sadnja paradajza – veći rod
Uklanjanje zaperaka
Desetak dana nakon sadnje obavlja se prvo uklanjanje zaperaka koje se po potrebi ponavlja. Kad bismo pustili biljku da se slobodno razvija, poprimila bi grmolik izgled. Zbog slabije prozračenosti porasla bi opasnost od razvoja gljivičnih bolesti, a i plodovi bi bili sitniji i slabijeg kvaliteta jer bi kroz guštik izbojaka i listova sunce do njih teže prodiralo te bi oni zbog toga neravnomjerno dozrijevali. Zaperci se uklanjaju kada su veliki 5 cm do 8 cm. Ako vam je neki zaperak promaknuo i naraste, više ga nemojte trgati, nego mu samo otkinite vrh.
Zakidanje vrhova
Obavlja se nakon što je biljka razvila 4 do 6 cvjetnih grančica ili etaža, a to se radi zbog ubrzanja zriobe plodova.
Skidanje donjeg lišća
Uobičajena je mjera koja se sprovodi nakon što su prvi plodovi sazreli ili postigli veličinu karakterističnu za sortu. Ovo je važno zbog boljeg provjetravanja zasada. Naročito je bitno da se sprovodi u plastenicima i staklenicima. Nakon skidanja lišća (koje mora biti postupno, 1-2 lista u jednom prohodu) obavezno je prskanje fungicidima, radi zaštite rana od napada uzročnika bolesti.
Pročitajte: BIJELA TRULEŽ – Bolest paradajza opasna nakon rasađivanja na stalno mjesto
Stimulisanje bolje oplodnje kod paradajza
Sprovodi se mehanički – protresanjem biljaka ili prskanjem pripravcima koji pospješuju oplodnju. Protresanje biljaka ili primjena pripravka sprovodi se u jutarnjim satima dok je niža relativna vlažnost zraka.
Tokom vegetacije obavezno se sprovodi i đubrenje paradjza korišćenjem namjenskih đubriva.