Utorak, 24 Maja, 2022
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne graneVoćarstvoPravila za uspješno skladištenje DUNJE

Pravila za uspješno skladištenje DUNJE

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Još prije nego što se obavi berba dunja, treba znati za šta će biti korišćenje. U zavisnosti od toga, drugačije će se organizovati berba, a pravovremeno ubiranje plodova je prvi korak ka zaštiti dunje u skladištima.

Plodovi dunje se beru od kraja septembra do kraja oktobra. Zrelost za konzumnu upotrebu ne dostižu na stablu već za 1-2 mjeseca po berbi.

Plodovi dunje su fiziološki zreli kad dostignu maksimalnu krupnoću za dotičnu sortu, kad dobiju žućkastu ili žutu boju i kada se lako otkidaju od rodnih grančica. Plodovi dunje kao konzumno voće beru se u fiziološkoj zrelosti, a ako se beru za preradu onda se beru u punoj zrelosti.

Ako se plodovi dunje beru prije fiziološke zrelosti nastaju veliki gubici (do 1% dnevno), kvalitet je slabiji, plodovi se ne mogu dugo čuvati, a ako se čuvaju znatno je veći kalo (gubitak mase). Takođe i pri kasno ubranim plodovima štete mogu biti velike zbog prekomernog opadanja ploda i fizioloških bolesti.

Vrijeme berbe dunje najčešće se određuje po boji pokožice i lakoći odvajanja plodova od grana. Međutim može se odrediti i na osnovu broja dana od punog cvjetanja do tehnološke zrelosti ploda, kao i lakoće skidanja malja sa ploda (sa zelenih plodova malje se teže skidaju).

Dunju treba brati po suvom i lijepom vremenu od donjih grana i postepeno prelaziti na više, pri čemu se otpadanje plodova svodi na najmanju moguću mjeru. Berba se obavlja rukom tako što se plod obuhvati cijelom šakom, malo podigne i uvije i tako odvoji od grančice.

Treba voditi računa da se plodovi beru pažljivo jer je dunja vrlo osjetljiva na ubode i da se ne povrijeđuju noktima, jer svaka ozljeda na plodu predstavlja ulazna vrata izazivačima truljenja plodova, bez obzira na to gde će se čuvati. Pri berbi dunje treba voditi računa da se ne lome grančice koje nose plodove, jer se na njima formiraju rodni pupoljci za narednu godinu.

Dunje za upotrebu u svježem stanju pakuju se u ambalažu od drveta (holandeze) u kojima se plodovi slažu u jednom sloju. Plodovi za preradu mogu se prevoziti u rinfuznom stanju u boks paletama ili plastičnim jabučarima.

Plodovi dunje mogu se čuvati 3 mjeseca na 0-20 stepeni Celzijusovih i relativnoj vlažnosti vazduha od 90% uz predhodnu dobru zaštitu u voćnjaku i tretiranje plodova fungicidima prije unošenja u hlađeno skladište.

Imajući u vidu da se dunja bere kasno u oktobru mjesecu kada su prošle visoke temperature, plodovi se mogu relativno dobro čuvati u dobro provetrenim podrumima ili sličnim prostorijama do početka januara pa čak i do marta u zavisnosti od sorte.

Pravovremena berba je ključan faktor za sprječavanje mnogih oboljenja

U toku čuvanja dunje na plodovima se mogu javiti fiziološka i gljivična oboljenja. Od fizioloških oboljenja najčešće se javlja unutrašnje tamnjenje mesa koje se javlja najčešće poslije 30 dana čuvanja, u dijelu ploda ispod pokožice u obliku dijela prstena, poluprstena ili prstena različite širine.

U poodmakloj fazi cijela površina poprečnog prijeseka je tamne boje, dok se na pokošici ne uočavaju nikakve promjene. Pravovremena berba i što kraće čuvanje su prevencija ove fiziološke bolesti.

Fiziološka bolest koja nastaje u voćnjaku, ali se ispoljava tek u skladištu su gorke pjege. Manifestuje se u vidu okruglastih, tamnozelenih, mrkih ređe do skoro crnih depresija na pokožici ploda koje su kadkad oivičene zelenom bojom. Ispod njih se nalaze nekrotirane parenhimske ćelije mesnatog dijela ploda koje su sunđeraste, žilavije i zbijene strukture.

Gorke pjege se najčešće javljaju u predelu čašice i ne proširuju se. Kao osnovni uzrok pojavljivanja gorkih pjega smatra se nedostatak kalcijuma u plodu. Poznato je da kalcijum dospijeva u plod ksilemskim uzlaznim tokom te je snabdevenost ploda kalcijumom dobra ukoliko pritiče dovoljno vode i hranljivih materija za rast letorasta i razvoj ploda.

Deficit kalcijuma u plodu najčešće je izražen u sušnim godinama. Ukoliko se količina kalcijuma u plodu smanji ispod kritične granice propustljivost ćelijske membrane se povećava i magnezijum zamjenjuje kalcijum u membrani, a dio kalcijuma se premiješta u druge organe.

Uslijed navedenih poremećaja dolazi do odvajanja vode iz plodova, do velikih povećanja koncentracije kalijuma, magnezijuma i organskih kiselina, što dovodi do poremećaja ćelija i nastajanja nekrotičnih mjesta, gorkog ukusa uslijed obilnog nagomilavanja magnezijum-sulfata.

Gorke pjege se mogu izbjeći pravilnom ishranom, ravnomjernim snabdevanjem vodom, prskanjem sa kalcijum hloridom ili kalcijum nitratom u više navrata i pravovremenom berbom. Plodove treba brati u optimalnom stepenu zrelosti jer se na rano ubranim plodovima gorke pege znatno ranije i intenzivnije pojavljuju.

Poslije berbe plodovima treba obezbijediti optimalni režim čuvanja pri čemu posebno treba obratiti pažnju na vlažnost vazduha.

Plutaste pjege su slične gorkim, javljaju se kao posljedica napada virusa. Mogu se naći naposredno uz površinu pokožice i sloju 1-2 mm ispod nje. Pored toga dublje u mesu ploda može se sresti nekrotično tkivo koje podsjeća na gorke pjege. Plodovi sa ovim oboljenjem su sitniji i deformisani.

Od gljivičnih oboljenja najčešća je meka trulež koja se najčešće javlja na potpuno zrelim plodovima. Kad se bolest razvije, cijeli plod postaje vodenast, vrlo mekan i pri dodiru puca uz curenje soka. Ova bolest se može spriječiti pravovremenom berbom, pažljivim manipulisanjem plodovima i čuvanjem na odgovarajućoj temperaturi.

Autorka: Dipl.inž. Ivana Gligorijević

Izvor: PSSS

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

dinja

Dinji prija toplota, ali ne i zasjenjivanje

Sjetva se obavlja kada se zemljište zagrije oko 10ºC do 12ºC, na dubini od 8 cm do 10 cm, a u našim uslovima to...