U pogledu poznih proljetnih mrazeva postoje razlike među voćnim vrstama. Ove razlike su posljedica različitog doba i dužine ritma njegovog cvjetanja, različitog sastava cvasti i različite otpornosti njenih dijelova prema temperaturi ispod 0°C.
Ovi mrazevi, kada nastupaju u fazi cvjetanja, zametanja plodova i u prvoj fazi njihovog razvitka prouzrokuju ogromne štete u voćarstvu. S obzirom na toliku njihovu važnost, nije na odmet da ukratko objasnimo kako oni nastaju i kako se suzbijaju.
S obzirom na njihov izvor ima dva tipa proljetnih mrazeva:
- statički i
- advekcioni
Njihova imena pokazuju gdje oni nastaju: statičnki tip nastaje zračenjem mjesnih površina i biljaka u vedroj i mirnoj noći, usljed čega nastaje gubitak toplote; advekcioni tip nastaje pritokom (advekcijom) hladnih vazdušnih arktičnih masa, dakle iz istog područja iz kojeg nam dolaze i hladne februarske mase.
Advekcioni tip je mnogo opasniji, pošto zahvata velike prostore od sjevera do juga Evrope. Advekcioni mrazevi su i oni koji se često, gotovo po nekom pravilu, javljaju u maju (između 11. i 22. maja) dok u toplijim oblastima većina voćaka ima već “otrijebljene” plodove – u sva tri slučaja u fazama veoma odjetljivim prema mrazu.
Na sreću, danas je moguća prognoza i sprečavanje takvih mrazeva, pa se čitalac upućuje da u tom slučaju zatraži savjet od najbliže meteorološke službe. Pri relativnoj vazdušnoj vlazi, višoj od 60% i brzini vjetra koja nije veća od 5 m na sekundu, dobre rezultate daju kišenje cvjetova ili cvjetnih zametaka pomoću motornih rasprskivača vode intenzivnosti 2,5-3,5 mm na sat.
Prskanje mora početi prije zamrzavanja cvjetova pri temperaturi višoj od 0°C. U doba zaštitinog prskanja led treba da ostaje mokar. Sa prskanjem se prekida kada se led na granama počinje topiti.
Izvor: agrosavjet.com
PROČITAJTE:
Kako zaštiti biljke od ranog jesenjeg mraza!