Lijeska zasadi moraju biti podignuti na sunčanim predjelima.
Prilikom podizanja zasada mora se voditi računa o dobrom izboru parcele, klimatskim uslovima, pripremi zemljišta, đubrenju, izboru sadnog materijala i sorti lijeske, obaveznom navodnjavanju i mnogim drugim operacijama.
Podizanje jednog hektara lijeske je pozamašna investicija i kreće se i do 10.000 evra /ha pa čak i više, tako da se greške u izboru parcele za lješnik i greške u samom podizanju zasada kasnije teško mogu ispraviti.
Lijeski kao i većini voćnih vrsta najviše odgovaraju sjeverne, sjeverozapadne i severoistočne ekspozicije. Takvi položaji su hladniji i vlažniji i više pogoduju lješniku nego južne ekspozicije naročito na nižim visinama.
Južne i zapadne ekspozicije su dosta toplije i suvlje pa ih treba izbjegavati ali s obzirom na obavezno navodnjavanje mogu se upotrebiti i takvi tereni. Na većim nadmorskim visinama mogu se birati i južne ekspozicije. Najbolji tereni za gajenje lijeske su iznad 300 metara nadmorske visine i treba izbjegavati terene sa nadmorskom visinom ispod 100 metara, pogotovu u nekim kotlinama jer je tu izmrzavanje leske sigurno.
Proizvodnja lješnika bez vode komercijalno nije značajna. Pokušavano je gajenje lješnika u suvom voćarenju ali su to sadnice zakržljale sa minimalnim prinosom i prva ozbiljna suša će dovesti do masovnog sušenja Vašeg zasada. U poslednje vrijeme se kod nas ne podižu zasadi bez postavljanja sistema za navodnjavanje, najčešće kap po kap. Pored izbora parcele, obezbeđivanje vode za navodnjavanje veoma je važno da se zasad podigne sa zdravim i sortno čistim sadnicama.
Leska zasadi – podizanje zasada na pravi način
Za podizanje zasada lijeske mogu se koristiti sadnice koje su kalemljene na Medveđu lijesku koje rastu kao drvo ili sadnice žbunaste forme.
Svaka opcija ima svojih prednosti i mana a za koje ćete se odlučiti u zavisnosti od pre svega Vaše želje i mogućnosti ali sadnice treba svakako nabavljati iz proverenih rasadnika koji su pod strogom kontrolom nadležnih inspekcija i Ministarstva poljoprivrede. Na žalost takvih rasadnika je malo i ne mogu da podmire potrebe proizvođača.
Od sorti kod nas se najviše gaje Istarski dugi, Halski džin, Rimski lešnik, Tonda romana, Tonda Gentile, Tonda gifoni i nešto manje Kraford. Koju sortu ćete gajiti zavisi od iskustava na Vašem terenu i zainteresovanosti kupca tj. otkupljivača.
Posebnu pažnju treba obratiti na predusjeve.
Smatra se da je jako dobro da se prethodne godine prij duboke obrade izvrši tretiranje zemljišta nekim herbicidima da bi sledeće godine po sadnji imali manje problema sa korovima. Preporučena količina je u zavisnosti od korova od 4 – 8 l/ha i najbolje ga je upotrijebiti po skidanju pretkulture. Dobre pretkulture za lijesku su one koje se ranije skidaju da bi imali vremena da spremimo zemlju za sadnju kao što su strna žita, mahunarke i povrće.
Na svježim krčevinama ne treba saditi lijesku bez odmaranja zemljišta od 3 – 5 godina ali se preporučuje sadnja lešnika tamo gde postoji opasnost od osipanja zemljišta uslijed erozionih procesa jer ništa tako dobro ne veže zemlju kao korijen lješnika.
Priprema zemljišta za lijesku
Lijeska je voćna kultura koja nije veliki probirač prema zemljištu. Pogoduju mu duboka, plodna, rastresita, propustljiva, slabo kisela zemljišta. Može se, ako mora, gajiti i na plitkim, suvim, slabo plodnim zemljištima ali se ona moraju dobro pripremiti za sadnju i obavezno navodnjavati.
Posebno je važno da se izbjegne gajenje lijeske na zemljištu gde se zadržava voda zbog njene velike osetljivosti na suvišak vode u zemljištu i preporučuje se na nižim terenima da se obavezno uradi drenaža terena prije sadnje lješnika.
Ukoliko se o tome ne vodi računa može doći do sušenja uslijed nedostatka kiseonika u zemljištu, a i povećana je opasnost od napada plamenjače korijena i raznih truležnica.
Najbolja su zemljišta tipa gajnjača i aluvijuma. Prije podizanja zasada obavezno je uraditi hemijsku analizu zemljišta u ovlašćenoj instituciji i na osnovu preporuke za đubrenje zemljišta pristupiti popravci osobina i to dodati deo đubriva prije duboke obrade, a dio prije dopunske obrade zemljišta. Ovaj deo u zavisnosti od kvaliteta zemljišta i mogućnosti korišćenja sopstvene mehanizacije može koštati od 700 do 2.500 e.
Kod lješnika se svakako preporučuje podrivanje zemljišta podrivačima ili riperima prije osnovne obrade jer tako pripremljeno zemljište ima mnogo bolji vazdušno – vodni – toplotni režim.
Po završetku obrade i đubrenja pristupa se sadnji.
Sadnja se sastoji od razmjeravanja zemljišta za sadnju, obilježavanja sadnih mjesta, kopanja jamića i same sadnje. Kopanje jamića za sadnju se može obaviti mašinski ili ručno s tim što se za mašinsko kopanje zemljište mora odlično spremiti da ne bi došlo do efekta „čaše“ tj. da se jamić pri prvom pljusku ne bi napunio vodom.
Poslije sadnje je obavezna mjera zalivanje lijeske, pogotovu ako je proljećna sadnja u pitanju. Zasjena za lijesku nije potrebna jer je to kultura koja voli sunce i bez njega nema normalno zametanje roda i normalan porast. Prilikom izbora parcele mora se voditi računa o blizini puta, otkupnih mejsta, sušara za sušenje ploda kao i nabavci mašina za skupljanje i čišćenje plodova.
Autor Srđan Stanojlović PSSS