Ogrozd je divlja biljka koja raste u obliku grma, punog oštrog trnja. Plodovi su veličine klikera i dlakavi.
Potiče sa Bliskog istoka i iz južne Evrope i Sredozemlja. Doba dozrijevanja je kratko i domaći ogrozd rijetko stiže do pijačnih tezgi, jer nije dovoljno popularan kod nas i skoro je zaboravljen. Posljednjih godina može se nabaviti kod mnogih proizvođača i spada u voće koje se ne prska.
To je staro grmovito voće, čija kultura je vremenom kod nas skoro zanemarena. Nekada je obično sađen za ličnu upotrebu i svaka bašta imala je najmanje jedan do dva grma. Kada se govori o ogrozdu, misli se na onaj čiji su plodovi svijetlozelene ili svijetložute boje. Danas ima ogrozda u svim bojama, jer je modifikovan i kao takav se vratio na tržište u svim bojama i danas u baštama više služi za ukras.
Pročitajte: JOSTA – Bobičasto voće otporno na bolesti, a ima i visoku cijenu u inostranstvu
U mnogim zemljama Evrope, postignute su sorte sa krupnim bobicama i u raznim bojama. Može da se jede sirov, ali najčešće ga koriste kao sastavni dio voćnih salata ili pripremljenog kao pire. Priprema se i kao sos, a poslužuje se uz svježi sir ili jogurt.
Ogrozd je prijatnog ukusa i obično ga djeca vole, jer liči na klikere. Blagog i sladunjavog je ukusa, i specifičnog mirisa. Ako je godina bila sunčana on je slađi. U sjevernim dijelovima Evrope, gdje je ljeto kraće i hladnije, ogrozd je kiseliji i nije omiljeno voće kod djece, ali je zato pun vitamina C.
Nas domaći ogrozd je sladak i koristi se za pripremanje slatka, džemova, sokova, raznih preliva, a naročito je omiljen za pripremanje nekih torti i kao dodatak za sladolede i voćne salate. Najčešće se kombinuje s borovnicama i kupinama.
Što je ogrozd zreliji, to se čvršće zatvara tvrda lupina oko sjemena, zato se češće bere dok je nezreo, dok je lupina još mekana, što je zapravo pogrešno, jer bogatstvo djelotvornih materija razvija se tek kasnije.
Bogat je silicijumom i balastnim materijama. Voćno meso sadrži puno provitamina A (štiti sluznicu, ojačava tjelesne ćelije), piridoksin (vitamin B6, za izmjenu bjelančevina, nerve, srce, rast kose), biotin 9 (za zdravu kožu, punu kosu), a prije svega vitamin C (za imunitet, djelovanje mozga i nerava). Upija i veliku količinu mangana i magnezijuma iz tla u svoje plodove (važno za snagu ćelija, mišiće, srce), osim toga kalijum i cink, koji podstiču mokrenje (za vezivna tkiva, proizvodnju hormona), čak je i žilava koža bogata vrijednim višestruko nezasićenim masnim kiselinama, koje omogućuju bolju iskoristivost karotena koji se nalazi u voćnom mesu.
Pročitajte: Zašto je CRVENA RIBIZLA tako dobra za vaše zdravlje
Liječenje ogrozdom
- Čisti i prazni crijeva.
- Izbacuje vodu iz organizma mokrenjem.
- Poboljšava iskorišćavanje bjelančevina.
- Odstranjuje teške metale, pogotovo iz mozga.
- Podstiče rast kose i stvaranje zdrave kože.
- Jača krvne sudove i vezivna tkiva.
Čuvanje ogrozda
Najbolje je da ogrozd zaledite kao plod ili pire i da ga u zimskom periodu koristite kad zatreba. Jedino na taj način se može sačuvati bez konzervansa.
