Postoji više načina održavanja zemljišta u zasadu oraha. Zemjište se može održavati u vidu jalovog ugara, ledine, mulča, može se tretirati herbicidima, mogu se gajiti potkulture i biljke za zelenišno đubrivo.
Zemljište se može odžavati kombinovanjem nekih od navedenih načina, kao što su redovna obrada zemljišta između redova (jalov ugar), a tretiranje herbicidima površine oko biljaka u redu ili kombinacija ledine i mulča.
Na koji način će se zemljište obrađivati i u kakvom stanju će se održavati zavisi najviše od nagiba terena, količine i rasporeda padavina, od tipa zemljišta itd.
U mladim zasadima, bez obzira na nagib terena i količinu padavina, zemljište se, bar oko voćaka, mora redovno obrađivati. Ako nagib omogućava, zemljište između redova treba redovno obrađivat pomoću tanjirača, kultivatora i drugih mašina za površinsku obradu zemljišta, kako bi zemljište uvijek bilo bez korova i pokorice. Takvo stanje zemljišta treba održavati i između biljaka u redu primjenom herbicida, uz pomoć motokultivatora ili kopnjom.
Motikom treba popraviti u “činije” oko voćnjaka jer se mlade voćke uglavnom zalivaju u “činije”, a mora se razbiti i pokorica poslije svakog zalivanja.
Zemljište u zasadima u rodu se između redova tanjira i kultivira, a površina u redu se tretira herbicidima. Poslije krčenja kajsije u koliko je u zasadu oraha gajenja kao među kultura, zemljište se unakrsno tanjira i kultivira. Ovo je moguće stoga što kruna oraha nije spljoštena već okruglasta.
Tretiranje herbicidima obično vršimo tri puta u toku godine. Protiv korova orah se donekle bori i sam, i to pomoću guste sjenke, a u znatnojh mjeri toksičnim djelovanjem na neke korove naftokinona nazvanog “juglon” (5 hydroxyl-1, 4-naphtoqinone) koji proizvodi korijen oraha (korije mladih voćaka ga proizvodi vrlo malo pa se zato u mladom zasadu i ne osjeća taj efekat). Posle krčenja oraha djestvo juglona se osjeća još godinu dana.
PROČITAJTE: Zašto je ORAH otrovan i zašto se ne smije SADITI u blizini KUĆE?
U jesen neposredno poslije rasturanja stajnjaka, kalijumovih i fosfornih i obično 1/3 azotnih đubriva, vrši se zimska obrada, i to oranjem ” na čunak” da bi površina ostala što ravnija. Sledeće godine ore se u suprotnom smjeru tako da je površina u voćnjaku uvijek skoro ravna. Još je bolje obradu vršiti plugovima “čizel“, koji ne ostavljaju slogove i razore.
Neposredno pred berbu zemljište se istanjira i povalja da bi se lakše skupili plodovi oraha. Kada se berba završi zemljište se ponovo istanjira. Na jako nagnutim terenima (nagib veći od 10º) sa velikom količinom padavina (preko 1000 mm) ili ako se zasad navodnjava, može se održavati ledina na kojoj se trava kosi najmanje 7-8 puta godišnje i ostavlja ispod voćnjaka, tako da je ovo kombinacija ledine i mulča. Najbolje je travu kositi rotokosačicama koje same travu odbacuju u redove ispod voćki. Pošto trava iz zemljišta izvlači velike količine vode i mineralnih materija, zasade na ledini treba navodnjavati, a količine đubriva povećati i do 50%.
Izvor: agrosavjet.com