Četvrtak, 23 Maja, 2024
spot_img
NaslovnicaAgro SavjetNjegujte vaše biljke i one imaju čula kao i ljudi

Njegujte vaše biljke i one imaju čula kao i ljudi

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Jeste li se ikad pitali šta trava pod vašim nogama osjeća, šta jabuka miriše ili neven vidi? Biljke konstantno stimulišu naša čula, ali većina nas ih ne smatra osjetilnim bićima.  U stvari čula su izuzetno važna za biljke. Biljke nemaju nos, oči, uši, usta i kožu, ali s onim što slijedi, nadam se da ću vas uvjeriti da svijet biljaka nije toliko različit od našeg.

Vid

Šta biljke vide? Očigledan odgovor je da, kao i mi, vide svjetlo. Baš kao što mi imamo fotoreceptore u našim očima, one ih imaju u njihovim stabljikama i lišću. To im omogućava da razlikuju crvenu i plavu boju, a čak mogu vidjeti i talasne dužine koje mi ne možemo, u daleko crvenom i ultraljubičastom dijelu spektra. Biljke takođe vide smjer iz kojeg svjetlo dolazi,  mogu zaključiti je li svjetlo intenzivno ili prigušeno i mogu prosuditi koliko davno su se svjetla ugasila. Istraživanja su pokazala da se biljke savijaju prema svjetlu kada su gladne sunčevih zraka.

Dodir

Biljke žive u vrlo taktilnom svijetu.  Grane se njišu na vjetru, insektii puze po lišću, a stabljike traže podlogu na koju će se nasloniti.

Biljke su čak osjetljive na toplo i na hladno, što im omogućava da reaguju na vrijeme, radeći stvari kao što je mijenjanje njihove stope rasta i moduliranja njihovog korištenja vode. Jednostavno diranje ili trešnja, često je dovoljna da se smanji njen rast, što je razlog zašto je vegetacija na vjetrometini usporena.

Miris

1920. godine, istraživači i američko Ministarstvo poljoprivrede pokazali su da tretiranje nezrelog ploda s plinom etilena uzrokuje njegovo sazrijevanje. Od tada je postalo jasno da svi zreli plodovi emitiraju etilen u obilnim količinama, nezreli plodovi mogu ga namirisati i odgovoriti zrenjem.

Ukus

Naša čula mirisa i ukusa su intimno isprepletena. Koncepcijski, miris pojačava ili ublažava ukus koji osjećamo našim jezicima. Fizički, naša usta i nosna šupljina su povezani, tako da naši nosevi mogu pokupiti mirise koji se otpuštaju žvakanjem hrane.

Ta dva čula također imaju i biljke. To se najbolje vidi u njihovim odgovorima na napade insekata ili patogenih bakterija. Kao što smo već vidjeli, biljke pod napadom emitiraju razne hlapljive hemikalije kako bi upozorile svoje susjede, ali jedna hemikalija pod nazivom metil jasmonat je osobito važna.

Iako je metil jasmonat  plin i zbog toga je djelotvoran zračni glasnik molekula, nije vrlo aktivan u biljkama. Umjesto toga, kada difundira kroz  pore na lisnoj epidermi – on se pretvara u jasmoničnu kiselinu koja je topljiva u vodi. Ona se veže na specifični receptor u ćelijama i aktivira reakciju obrane lista

Sluh

Muzika nije ekološki relevantna za biljke, tako da ne treba očekivati da će uticati na njih. No, tu su zvukovi koje, barem teoretski, bi im moglo biti korisno čuti. To uključuje vibracije proizvedene od strane insekata, kao što su zujanje pčela ili tihi zvukovi koji bi mogli nastati od još manjih organizama.

Biljke bi čak mogle imati koristi od određenih zvukova koje proizvede  druge biljke. Na primjer, istraživači na Institutu biljnih nauka u Bernu, u Švicarskoj, u posljednje vrijeme bilježe ultrazvučne vibracije koje izlaze iz borova i hrastova tokom suše, možda daju signalizaciju drugim stablima da se pripreme za sušne uslove.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI