U ekološkoj proizvodnji korov uklanjamo mehanički, biljke prskamo biljnim preparatima, a zaraženo bilje redovno odstranjujemo. Evo koje bolesti se najčešće javljaju kod korijenastog povrća i šta treba preduzeti ako se bolest ipak pojavi. Najveće prijetnje korijenastom povrću su:
Pegavost lišća (aletrnarija)
Gljivica Alternaria na listovima uzrokuje pojavu sivih ili smeđih okruglih fleka sa više ili manje odumrlog tkiva. Listovi se suše, a u nekim slučajevima se oblikuje gljiva. Ugroženi su šargarepa, cikorija i krompir. Širenje bolesti ograničava se tako što se što prije uklone i spale zaraženi listovi. Bolesne biljke treba poprskati fungicidom koji sadrži mankozeb.
Šparglina zlatica
Biljke gube lišće jer odrasle zlatice i njihove larve jedu listove i spoljnu koru sa stabljike. Zbog te štete stabljike se suše i postaju žućkastosmeđe. Odrasle zlatice su crne i imaju šest žutih mrlja na krilcima plašta. Na prvi znak napada zemljište treba isprskati odgovarajućim insekticidom.
Krompirova zlatica
Listovi su izbušeni, a u slučaju teške zaraze potpuno su pojedeni. Zlatica je duga oko 1 cm i polaže jajašca na naličju listova. Ima uočljive crne i žute pruge, a larve su ružičaste sa crnim prugama. I larve i odrasli insekti stvaraju veliku štetu. Te štetočine treba odmah uništiti, jer ukoliko se ne reaguje na vrijeme, zlatice mogu upropastiti čitav rod.
Repini lisni mineri
Na listovima se pojavljuju velike smeđe pjege. Sitne bijele larve repine muve (Pegomia biosciami) riju kroz listove i mogu da izazovu ogromnu štetu. Ugroženi su cvekla i spanać. Preporučljivo je se da se zaraženi listovi uklone ili da se larve zdrobe u njihovim tunelima.
Šargarepina muva
Korijenje je izrovareno uskim tunelima, a na kožici se javljaju rđave smeđe linije. Biljka je oslabljena i u nekim slučajevima ugine. Uzročnik bolesti su žućkastobele larve šargarepine muve (Psila rosae). One su duge oko 7 mm. Odrasli insekti su sjajne crne muve providnih krilaca i crvenkastožutih nogu. Osim šargarepe ugroženi su celer korenaš, cikorija i paštrnak. Da bismo izbjegli zarazu treba da izaberemo otporne sorte i šargarepu posijemo u rano proljeće ili sredinom ljeta. Takođe, biljke treba zaštititi mrežom sa sitnim rupicama ili agrotekstilom, a zaražene biljke odmah iščupati i uništiti.
Nematode
Na glavnom korenju se nalaze male bijele ciste (ciste krompirove nematode) ili velika žuta ili smeđa nabreknucća (korenove nematode guka). Niže lišcće žuti i vene. Biljke su najčešće uništene pre kraja ljeta i zbog toga krtole mogu ostati vrlo male. Javljaju se na luku, krompiru i paradajzu. Iščupajte i spalite zaražene biljke i krtole i primjenjujte plodored. Afrička ili francuska kadifica (Tagetes) posađena u blizini osjetljivih kultura pomaže u teranju parazita. U zaraženom zemljištu barem šest godina ne sadite krompire, paradajz ili luk. Preporučljiva je takođe i sadnja otpornih sorti krompira.
Trulež korijena i korijenovog vrata
Listovi, djelimično ili potpuno, žute, venu i suše se. Baza stabljike postaje tamnija i mekša. Korijenje, takođe, trune. Ova bakterijska bolest počinje u osnovi stabljike i širi se prema gore. Naročito su osjetljive biljke koje se gaje u stakleniku. Bolest napada cveklu, celer korijenaš, krastavac, dinju i paradajz. Da se bolest ne bi proširila, zaražene biljke treba uništiti. Zamijenite kompost oko biljaka i pobrinite se za dobre higijenske uslove pri gajenju biljaka. Na mladim biljkama koristite samo vodu iz vodovoda.
Gangrena
Smeđe fleke javljaju se na kožici i mesu na vrhovima krompirovih krtola i oko “okaca” i malih otvora. Zaraženo područje se širi dok vecćina krtola ne propadne i smežura se. Bakterija Phoma ekigua “Foveata” ulazi kroz oštecćenja na krompiru nastala pri vađenju vilama. Sadite samo neoštecćene i sjemenske krtole krompira s potvrdom o zdravstvenoj ispravnosti. Potreban je oprez kod vađenja krompira i uklanjanje svih oštecćenih krtola. Zdrave krtole treba spremiti u dobro provjetrenu prostoriju bez mraza i odbaciti sve koji izgledaju zaraženo.
Crveni pauk
Tetranichus urticae je proždrljiva životinjica koja napada celer korijenaš uzrokujucći šarenilo listova koji ubrzo žute, venu i suše se. Ovaj parazit napada i tikvice, krastavce, mahune i grimizni pasulj, tikve, grašak i paradajz. U njegovom suzbijanju može da pomogne prskanje listova vodom jer crveni pauk voli suvu okolinu.
Krastavost
Na površini korijenja ili krtola krompira pojavljuju se ravne, ispupčene ili udubljene mrlje. Obična krastavost je smeđa, a prašna krastavost ima fleke koje otpuštaju smeđi prah. Bolest uzrokuje bakterija iz roda Streptomices koja uspijeva u laganim, pjeskovitim i krečnjačkim zemljištima. Zemljištu dodajte kompost, ali nemojte dodavati krečnjak prije sadnje krompira. Treba primjenjivati plodored, povećati kiselost alkalne zemlje i gajiti sorte otporne na krastavost. Sadite samo zdravo sjeme.
Bijela rđa
Na donjoj površini listova javljaju se ispupčene bijele neprovidne pjege koje oblikuju koncentrične krugove. Zaraženi listovi postaju naborani sa žućkastim udubljenjima. Ova bolest napada biljke iz porodice kupusnjača, rotkvice i repu, između ranog ljeta i kasne jeseni. Ne postoji efikasan tretman, pa ako zaraza nije kritična, jednostavno treba ukloniti zaražene listove. Ako je biljka ozbiljno napadnuta, iščupajte je i uništite.
Savet je da se gaje otporne sorte. Korijenje i krtole izbušeni su uskim tunelima koje prokopava tanka žuta larva duga oko 2-3 cm. To je larva klisnjaka, Agriotes, porodica Elateriade koja može da živi i do 5 godina prije nego što se pretvori u odraslog insekta. Ozbiljna zaraza može da uništi čitav rod. Pojavljuje se na špargli, cvekli, šargarepi, krompiru i mnogim drugim vrstama povrcća. Kada ašovimo zemljište, najbolje je da ručno pokupimo larve. Zemlju zatim treba dobro pograbuljati da bismo izložili klisnjake pticama.
Zamke
Zamke su takođe efikasno rješenje. Stavite male komadiće šargarepe ili krompira na štapicće i zabodite ih u zemljište na dubinu od 5 cm da namame crve. Redovno pregledajte i zamijenjujte zamke. Krompire izvadite čim sazre da biste izbjegli zarazu. Klisnjaci su uglavnom veći problem na starim pašnjacima.
Izvor: agroklub.rs
PROČITAJTE:
Mrkva – Plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja
Bolesti mrkve i sredstva zaštite
Šta je samoodrživ povrtnjak i kako da ga podignete?