Četvrtak, 1 Decembra, 2022
spot_img

Mušmula bez sjemenki

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

“Pomoravka” ima niz prednosti nad drugim mušmulama. Može se koristiti svježa i za razkovrsnu preradu. Dragocjena je u oplemenjivačkom radu, za stvaranje sorti mušmule bez sjemena zadovoljavajuće krupnoće ploda. Treba je više širiti i što prije prenijeti u nacionalnu banku gena da bi se sačuvala.

“Pomoravka” se bere krajem oktobra i početkom novembra i čuva nekoliko mjeseci. Ima slatkonakiseo, osvježavajući ukus i diskretnu aromu. Može se koristiti svježa i za razkovrsnu preradu.

Ukusni i osvježavajući plodovi mušmule bogati su mineralima, pektinima, ugljenim hidratima, organskim kiselinama…, blagotvorno djeluju na ljudski organizam. I pored toga, zbog sjemenki ih mnogi nerado koriste. Iz tog razloga posebno su interesantni geotipovi bez sjemena.

Randman ovakvih plodova je 95%, odnosno mogu se cijeli iskoristiti. Zahvaljujući dugogodnšnjem radu i traganju dr Mihaila Nikolića, profesora Poljoprivrednog fakulteta u Zemunu, jedan takav genotip pronađen je 1994. godine u okolini Svilajnca, u Pomoravlju, po čemuje dobno ime “pomoravka”.

Pročitajte: Uzgoj i razmnožavanje mušmule

Stablo je staro oko osamdeset godina i visine sedam-osam metara. Ima uvijeno deblo i rijetku, razgranatu krošnju prečnika oko šest metara. Smatra se da nije kalemljeno, jer se spojno mjesto ne uočava, niti se to može pouzdano utvrditi. Grane su duge, vitke, uvijene, dosta rijetke, povijene prema zemlji. Otuda utisak duboke starosti i iznurenosti. Prinos se ne zna, a jednogodišnjeg prirasta skoro da i nema, što je znatno otežalo prenošenje na drugo mjesto.

Dobre osobine ove mušmule bile su presudne da se sačuva od propadanja. Kalemljenjem na provansalsku dunju Ba 29 proizvedene su sadiice, koje su posađene u male ogledne zasade u Žabarima, Čačku i Ivanjici. Tokom protekle dvije godine urađena su prva pomološka mjerenja plodova standardnim metodama. Poređena je s domaćom, običnom mušmulom iz okoline Čačka i genotipom krupnog ploda «Rasna», koji je selekcionisan u istoimenom selu kod Požege.

Po riječima dr Nikolića, mlade voćke su zadržale većinu dobrih osobina. Prorodile su u drugoj godini. Prinos se postepeno uvećavao, a pojedina stabla su u petoj godini dala i preko 20 kilograma plodova. Plod je kupast, tamnosmeđ, mase 8,25 grama. Pokožica je čvrsta i neznatno hrapava. Po površini su diskretne tamnosmeđe lenticele, što mu da je lijep izgled.

Pročitajte: Sve o uzgoju mušmule

Bere se krajem oktobra i početkom novembra i čuva nekoliko mjeseci. Za to vrijeme ugnjili, pa svijetlo meso postane tamno-smeđe i izgleda kao pasta. Ima slatkonakiseo, osvježavajući ukus i diskretnu aromu. Čašično udubljenje je plitko, otvoreno, sa sasušenim čašičnim listićima po obodu. Peteljka je veoma kratka, pa sepri berbi često lomi i dio ploda.

Randman ove mušmule je 96,5 % i odličnog je kvaliteta. List je eliptičan, s lica tamno, a s naličja, pepeljastozelen. Kratka lisna drška ima dva okruglasta zaliska. Do sada ni jedno stablo nije napala bakterijska plamenjača koju izaziva Erwinia amylovora. Ipak, dr Nikolić napominje da se na osnovu dosadašnjeg posmatranja ne može govoriti o stepenu poljske otpornosti prema ovom patogenu zbog malog broja ispitanih stabala.

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

[td_block_2 custom_title="Aktuelno"]