Utorak, 24 Maja, 2022
spot_img

Sve o uzgoju mušmule

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Mušmula (lat. Mespilus germanica) može rasti kao malo stablo iz porodice ružovki (lat. Rosaceae) ili veliko listopadno stablo. Ova voćna vrsta biljke pripada jabučastim sortama i botanički gledano, nalazi se između kruške i gloga. Radi se o staroj vrsti koju možemo uzgajati na većim površinama i u nasadima namijenjenima proizvodnji. Prvi zapis o voću napravio je Teofrastus, botaničar s prijelaza stare na novu eru.

Niskog je rasta, ali može narasti i do 8 metara visine, ovisno koristi li se u privatne ili proizdvodne svrhe. Pupoljci su dlakavi i stožasti, a kora se ljušti i pepeljasto je sive boje. Listovi su ravnomjerno raspoređeni na kratkim peteljkama, eliptični, dugi od 5 do 12 centimetara, na licu tamnozelene, a naličju sivkastozelene boje i dlakavi. Cvjetovi rastu pojedinačno na vrhu grančica, promjera od 3 do 5 centimetra i eliptičnog su oblika. Čašku cvijeta čini 5 lapova, a vjenčić cvijeta je građen od 5 latica. Prašnici su tamniji i mnogobrojni, a plodnica podrasla s više zametaka.

Uglavnom ju viđamo na okućnicama ili nasadima, a oko samog porijekla biljke postoji više mišljenja od koja su dominantnija dva – da potječe iz centralne Europe i da je iz područja Kaspijskog jezera. Iznimno popularna u srednjem vijeku, danas je u Europi cijenjena kao delikatesa, posebno u Francuskoj gdje se konzumira uz razna vina.

Mušmula je ukrasno stablo s velikim ružičastobijelim i bijelim cvjetovima koji obično cvjetaju u proljeće i zlatnožute boje u jesen. Najčešće ih viđamo kao polustablašice ili u obliku žbuna.

Sorte mušmule

Iako ih ima više vrsta, kod nas su najzastupljenije 4 vrste:

  • domaća mušmula
  • besjemena mušmula
  • kraljevska mušmula
  • holandska krupna mušmula

Domaća mušmula

Karakteriziraju je sitni do srednje krupni plodovi s vrlo malo mesa, ali puno sjemenki koji su iznimno ukusni. Domaća mušmula je otporna na suše i mraz. Plodovi domaće mušmule ne dozrijevaju na stablu i moraju odstajati neko vrijeme nakon berbe kako bi postali jestivi.

Besjemena mušmula

Kao što joj i samo ime govori, besjemena mušmula je sorta koja nema koštice (sjemenke) u plodu. Plod je sitan, nalik domaćoj mušmuli, kruškolikog oblika te slatkokiselkastog i sočnog okusa. Također je otporna na suše i mraz. Plodovi se zameću partenokarpijom.

Kraljevska mušmula

Sorta “Royle” koja je najrasprostranjenija u predjelima zapadne Europe.  Plodovi su veći od domaće i besjemene mušmule – srednje krupni do krupni, slatkokiseli, ukusni, sočni i aromatični. Stabla su srednje bujna i rodna. Smatra se starom sortom u otporna je na mraz i sušu zbog čega je zahvalna za uzgoj u kontinentalnim dijelovima.

Holandska mušmula

Iako ime ne otkriva ništa, holandska mušmula ima najveće plodove od nabrojanih sorti. Krupni plodovi su ukusni, ali često i osjetljivi na bolest čađave krastavosti. Ima lijepe i razgranate krošnje te srednje bujna stabla. Kao i ostale tri vrste, otporna je na mraz i sušu.

Sadnja mušmule

Za pravilnu sadnju mušmule koja će uspješno roditi potrebni su određeni uvjeti. U nastavku pročitajte sve o optimalnoj temperaturi, tlu i pripremi samog tla prije sadnje.

Tlo

Iako se uspješno može uzgajati na područjima iznad 1.000 metara nadmorske visine, najbolje uspijeva na visinama do 700 metara. Odgovaraju joj sunčana područja s puno vjetra. Otporna na niske temperature, mušmula u stanju mirovanja može podnijeti temperaturu i do -30°C bez da pretrpi oštećenja, a sve zahvaljujući periodu kasnog cvjetanja. Za razliku od niskih, visoke joj temperature mogu nanijeti štetu, pogotovo u periodu suše.

Pogoduju joj rastresita i dobra tla dok su teška i nepovoljna tla sklona zadržavanju veće količine vode što joj ne odgovara. Kada su u pitanju vrste tla, može se uzgajati na raznim vrstama, osim na natopljenim tlima i izuzetno krečnjačkim. Optimalna vrijednost tla za mušmulu je 7 pH s neutralnim tlom. Da bi imala dobar rod i održala snažan rast, potrebna joj je vlaga, ali i ne “mokrost”.

Priprema tla za sadnju mušmule

Priprema za sadnju mušmule zahtjeva pripremu cijele površine, ali i priprema traka na većim nagibima. Također se mogu iskopati dublje i veće jame na neoranim površinama, ali je prije sadnje potrebno napraviti analizu tla i prema tome popraviti plodnost i pH vrijednost.

Temperatura

Mušmulu je najbolje saditi u jesen, a može se dobro uzgajati i u hladnijim i toplijim krajevima. Ne pogoduje joj mediteranska klima i ne podnosi duge, sušne temperature od 33+°C. Najbolje joj odgovaraju predjeli sa središnjom godišnjom temperaturom od 8 do 9°C. Može podnijeti niske temperature čak i do -30 °C, a s obzirom na to da je biljka koja kasnije cvijeta, ne smetaju joj zimski, a ni proljetni mrazevi.

Uzgoj

Uzgoj mušmule je sličan uzgoju jabuke, osim što je razlika u otpornosti na razne bolesti i štetnike. Same sadnice mušmule su otporne na kukce i bolesti biljke, dok jabuka nije. Jedini štetnici koji se pojavljuju kod mušmule su bolest gljivične pjegavosti listova i gusjenice koje napadaju (jedu) listove.

Ako za uzgoj koristite sjeme koje nema osušenu opnu sijete ga uz postupak “brzog klijanja”.

Kako bismo ubrzali klijanje biljke, 2 do 3 mjeseca prije presađivanja za uzgoj potrebno je sjeme prije sjetve potopiti u vodu na 24 sata i držati na temperaturi od 2 do 5°C. Biljke se presađuju u nasade u kasno proljeće ili početak ljeta, nakon što smo sigurni da je prošla opasnost od mraza.

Uzgoj mušmule u nasadu

Ako planirate uzgajati mušmulu u nasadu, prije same sadnje tlo treba pripremiti tzv. “rigolanjem”. Za 2 ili 3 stabla, iskopajte rupe (jame) dubine oko 60 centimetara, širine od 1 do 1,2 metra. Preporučuje se saditi na 4 x 3 metra ili 4 x 4 metra što iznosi otprilike 834 ili 625 sadnice po hektaru.

Rađanje plodova počinje u drugoj godini nakon sadnje, a tijekom punog rađanja, prinos iznosi od 12 do 15 tona ploda po hekatru.

Ako ste kupili sadnice mušmule, posadite ih u periodu od studenog do ožujka s razmakom od 5 metara između stabala.

Uzgoj mušmule u tegli

Uzgoj iz sjemena mušmule u zatvorenom prozoru je svakako moguće. Za početak, potrebna vam je vrlo zrela voćka. Izvadite sjemenke, očistite ih od pulpe i ostavite da se suše 3 dana. Sjemenke koje su na bilo kakav način uništene bacite jer nisu pogodne za sadnju. Da biste ubrzali klijanje, prije same sadnje u zemlju, sjeme ostavite natopljeno u vodi 24 sata na temperaturi od 2 do 5°C. Nakon 24 sata posušite sjemenke ubrusom ili papirnatom salvetom i posadite u teglu ili lonac s rupama na dnu kako biste omogućili otjecanje vode. Zalijevajte redovito.

Kako bi biljka brže rasla, stavite ju uz prozor ili na dasku prozora na južnu ili jugoistočnu stranu gdje će dobiti najbolji izvor sunčeve svjetlosti pri kojoj mušmula daje obilnu cvatnju. Budite oprezni pri odabiru mjesta za vašu mušmulu jer neke sorte ne vole jako sunce, stoga ako primijetite da vaša mušmula ne raste dobro ili se suši, premjestite ju na mjesto s manje sunčeve svjetlosti.

Optimalna temperatura u zatvorenom prostoru je 15°C. Pri višim temperaturama, biljku više zalijevajte, ali čim temperatura padne ispod 5°C zalijevanje svedite na minimum.

Već nakon 22 do 24 dana dogodit će se nicanje i biljaka bi trebala dobiti tri para pravih listova. Čim listovi izniknu, morat ćete odlučiti što želite u svom prostoru – drvo ili grm. Ako odaberete drvo, nije potrebno ništa dirati, ali ako želite grm, morat ćete ga presaditi jer vas čeka oblikovanje stabla koje morate napraviti u prvih 6 mjeseci rasta biljke. Također ćete morati skraćivati i vrhove, inače ćete imati stablo u sobi.

Mušmula ne treba oprašivače, oprašuje se sama, to jest plod ne treba unakrsnog oprašivača i stoga možemo ograničiti sadnju na samo jednu biljku, pa ćete čak i u zatvorenom prostori moći imati sočne plodove.

Za zalijevanje koristite vodu sobne temperature ili otopljeni snijeg ili led. 2 do 3 puta tjedno je potrebno prskati lišće istom vodom, a jednom mjesečno joj omogućite tropski pljusak (veću količinu vode). Zimi zalijevanje smanjite na najmanju moguću mjeru, dok će vlaženje tla biti sasvim dovoljno.

Gnojidba

Mlade voćke mušmule potrebno je tijekom prve godine gnojiti s 200 grama gnoja po sadnici. Svake sljedeće godine se dodaje 200 grama više (dakle, druge godine 400 grama, treće godine 600 grama, itd.), pa sve do pete godine kada stablo doseže puni rod kada ga gnojimo s NPK gnojivom i to od 600 do 700 kilograma po hektaru u koja se preporučuje dodati i 300 kilograma azotnog gnojiva.

Razmnožavanje mušmule

Mušmula se razmnožava reznicama tzv. kalemljenjem na vegetativnoj podlozi dunje u studenom. Ako se sadi na krečnim i pjeskovitim tlima, kalemljenje najbolje napraviti sa sjemenkama oskoruše i gloga. Nisu joj potrebni oprašivači što znači da su samooplodne. Plodovi su plosnati i nalik jabuci s rožnatim čašicama koje su karakteristično izbočene.

Rezidba i oblikovanje

Mušmula se najčešće oblikuje i orezuje u obliku piramidalne ili kotlaste krošnje. Također se može postići i oblik koji je karakterističan i kod jabuke, a prva rezidba polustablašica mušmule radi se kao i kod jabuka. Jednom kad utvrdite glavnu okosnicu drveta, zimi se, s vremena na vrijeme, režu grančice i time se prorjeđuje krošnja za tzv. “otvorenu” krošnju.

Rezidba je slična kao kod jabuka i ostalog “jabučastog” voća, a postupak se vrši uklanjanjem oštećenih, polomljenih ili suhih grana i prorjeđivanje krošnje. Grane također možete skratiti i jednom godišnje čime pospješujete rađanje i bolje obrastanje i rast grana s plodovima.

Bolesti i štetnici

U literaturama često možemo vidjeti da ova biljka nema nekih karakterističnih bolesti i napada štetnika koji ju ograničavaju u razvoju, rastu i rađanju plodova zbog čega se smatra idealnom za ekološki uzgoj. No, istina je da je mušmula izuzetno osjetljiva na bakteriju Erwinia amylovora koja uzrokuje ugibanje biljke u prvoj sezoni. Pojava bakterije ovisi o vremenskim uvjetima – pojavi tuče tijekom ljetnih mjeseci i vremena cvatnje.

Kako biste spriječili pojavu bakterije, biljku je dovoljno prskati bakrenim preparatima u kombinaciji s insekticidima i to dva puta prije sadnje i jednom nakon sadnje.

Berba i skladištenje

Ovisno o sorti, plodovi mušmule dozrijevaju i spremni su za berbu krajem listopada i početkom studenog kada veličina ploda postigne težinu od 10 do 70 grama. Plodovi trebaju biti što duže na stablu kako bi postigli svoju punoću okusa. Beru se krajem jeseni i to kada se peteljka s lakoćom odvaja od grane, a nakon opadanja lišća.

Mušmula se zatim sprema u plastične ili drvene gajbice u 2 do 3 sloja (ne više). Odmah nakon berbe, plodovi nisu ukusni stoga ih je prije upotrebe potrebno skladištiti. Za izbjegavanje nastanka truleži, uronite peteljke u jaču otopinu sa soli, a zatim ih slažite u gajbice pazeći da se međusobno ne dodiruju i da su im čašice okrenute prema tlu.

Mušmula je spremna za konzumaciju kada postane smeđa i meso voćke omekša. S obzirom na to da dobro podnosi hladno vrijeme, skladištenje se također obavlja u hladnim uvjetima, a optimalna temperatura za skladištenje je od 2 do 5°C s vlažnosti zraka otprilike 70%.

Na tržište se lansiraju omekšali plodovi koji u “gnjili”, tj. promijenili kemijski sastav. Cijena je otprilike 2-3 puta viša od jabuke, a svježi plodovi se najčešće u trgovinama mogu naći u prosincu i siječnju.

Upotreba mušmule

Mušmula se može konzumirati u sirovom (neprerađenom) obliku, a može poslužiti i za pripravke rakije, likera, marmelada i džemova.

Upotreba mušmule u medicinske svrhe

U medicinske svrhe se najčešće koristi u pripravcima za protuupalne lijekove za jačanje bubrega, jetre i poboljšanje vida. Neke farmaceutske tvrtke mušmulu koriste i kao sastav za kapi protiv infekcija (afti) u usnoj šupljini, pa čak i u lijekovima protiv impotencije.

Plod je bogat antioksidansima, željezom, magnezijem, kalcijem, kalijem i fosforom, a kao namirnica važna je za imunitet jer su znanstvenici dokazali pozitivne vrijednosti vitamina C, tanina, vinske i limunske kiseline, jabučne kiseline, smole i pektina.

Upotrebna mušmule u kulinarstvu

Od biljke se također koriste listovi i cvjetovi koji se beru u proljeće, suše, a zatim od njih pravi čaj. Također se plodove mušmule koriste i za pripremu rakije, likera, marmelade i džemova koje kasnije koristimo za razne deserte.

Čaj od svježe mušmule

Svježu mušmulu sitno nasjeckajte i prelijte s 2 dl kipuće vode. Poklopite i ostavite tako da stoji otprilike sat vremena. Procijedite kroz gazu ili sitnije cjedilo, čaj ostavite, a ostatak bacite. Ovako pripremljen čaj možete piti 2 do 3 puta dnevno. Također ako volite zaslađen čaj, možete mu dodati malu žličicu meda, a za dodatnu kiselost limun.

Liker od mušmula

Kao što smo već spomenuli, mušmula se također često koristi za izradu rakije i likera, a u nastavku se nalazi recept za domaći liker.

Sastojci:

  • 250 gr mušmula
  • 130 gr šećera
  • 2 dl vode
  • 5 dl vinjaka (40%)

Priprema:

  1. Mušmule operite i odrežite peteljke
  2. Cijele ih slažite u staklenu bocu sa širim grlom
  3. U loncu na srednje jakoj vatri prokuhajte šećer i vodu i ostavite da se malo prohladi
  4. Prelijte preko voća u bocu i ostavite da odstoji dok se potpuno ne ohladi
  5. Dodajte vinjak, zatvorite bocu i protresite kako bi se sav sadržaj kompaktno pomiješao

Možete ga konzumirati nakon što odstoji 2 tjedna, ali ga je potrebno protresti svaki dan. Nakon dva tjedna ga procijedite u drugu bocu i uživajte u likeru od mušmula.

Džem od mušmula

Sastojci:

  • 1/2 kg mušmula
  • 1/2 kg prirodnog meda
  • 0,3 l vode

Priprema:

  1. Prokuhajte vodu i dodajte joj med te miješajte dok ne dobijete kompaktnu smjesu
  2. Ubacite mušmule i kuhajte otprilike sat vremena uz neprestano miješanje
  3. Džem prelijte u prethodno sterilizirane staklenke, dobro zatvorite i čuvajte na hladnom mjestu

Možete ga jesti odmah sljedeći dan.

Izvor: vrtlarica.hr

PROČITAJTE:

Mušmula je izuzetno ljekovita – Uvrstite je u svoju ishranu!

Ljekovita svojstva mušmule

POVEZANI ČLANCI
spot_img
spot_img

NAJNOVIJE VIJESTI

Aktuelno

dinja

Dinji prija toplota, ali ne i zasjenjivanje

Sjetva se obavlja kada se zemljište zagrije oko 10ºC do 12ºC, na dubini od 8 cm do 10 cm, a u našim uslovima to...