Kada je u pitanju mrkva, plodored je važan. Mrkva je kultura koja se gaji na otvorenom polju, tek u novije vrijeme u zaštićenom prostoru. Na otvorenom polju pretežno je zastupljen baštenski način proizvodnje, a njivsko gajenje je zastupljeno za industrijske potrebe prerade.
Plodored: Najbolji predusjevi za mrkvu su: paradajz, paprika, mladi krompir, grašak, salata i kulture koje se đubre sa dosta stajnjaka. Sama mrkva je dobar predusjev za druge kulture.
Osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta: Pod osnovnom obradom se podrazumijeva duboko oranje na dubini od najmanje 30 cm i to u jesen poslije ubiranja prethodnog usijeva. Prije oranja treba rasturiti NPK hraniva (500 kg/ha 10:30:20, ili 800 kg/ha 8:16:24) u zavisnosti od tipa i plodnosti zemljišta. Na siromašnim i pjeskovitim zemljištima svakako treba unijeti dobro zgoreo stajnjak u količini od 40-50 t/ha. Dubina oranja direktno utiče na kvalitet, pravilan rast i razvoj korijena mrkve. U proljeće treba rasturiti oko 200 kg/ha KAN-a i pristupiti predsjetvenoj pripremi sjetvospremačima.
Ako se oranje mora izvršiti u proljeće, prije oranja treba rasturiti svu predviđenu količinu NPK đubriva 800 kg/ha 10:30:20 ili 1.500 kg/ha 15:15:15 ili 50 t/ha zgorelog stajnjaka. Na težim zemljištima treba prethodno izvršiti tanjiranje pa onda sjetvospremačima pripremiti zemljište.
Mrkva plodored, sjetva, uzgoj i vađenje sa polja
Sjetva: Sjetvu mrkve kao osnovnog usjeva treba obaviti od prve nedelje poljskih radova do polovine maja. Sije se sijalicama za sitna sjemena uz utrošak od 0.8-1.0 kg/ha.
Postoje različite šeme sjetve, a najčešća sjetva je na međurednom rastojanju od 30 cm, a 3-5 cm između biljaka u redu. Sjetva u dvorede trake je sa rastojanjem od 10 cm između redova i 40 cm između traka, sa 3-5 cm između biljaka u redu. Dubina sjetve iznosi od 1-1.5 cm.
Posijle sjetve zemljište obavezno povaljati ukoliko se ne očekuju padavine ili ukoliko se ne navodnjava.
Mrkva plodored sjetva i njega
Njega usjeva:
- Prorjeđivanje: Rastojanje biljaka mrkve od 3-5 cm može se objezbediti samo sjetvom specijalnim sijalicama za sitna sjemena. Prorjeđivanje je obavezna mjera njege, a treba početi kad se formira 4-6 pravih listova i kada je zemljište dovoljno vlažno. Ukoliko je potrebno drugo proređivanje, ono se vrši kada mrkva dostigne debljinu do 1.5 cm;
- Prihranjivanje: Prihrana je obavezna jer zavisi od plodnosti zemljišta, predkulture, osnovnog đubrenja i stanja usjeva, a vrši se sa 200-300 kg/ha KAN-a,ili 150 kg/ha URE-e;
- Međuredna obrada: Podrazumjeva okopavanje do dubine od 5-10 cm. Ukoliko je zemljište zakorovljeno, a ne tretira se herbicidima, okopavanje se vrši posle 10-15 dana po sjetvi pri čemu treba voditi računa da se ne povrijedi klica. U suprotnom, prvo okopavanje se vrši kada biljke imaju 2-4 lista. Obično se prvim okopavanjem vrši i prorjeđivanje, a sljedeće koje se obavlja poslije 20-25 dana poslije prvog, kombinuje se sa prihranjivanjem;
- Navodnjavanje: Osim po sjetvi, navodnjavanje se vrši i u toku vegetacije 2-4 puta orošavanjem ili natapanjem u količini 25-30 l/m2;
- Berba, pakovanje i čuvanje: Tehnološku zrelost mrkva dostiže 60-120 dana, zavisno od sorte, načina i namjene proizvodnje. Tehnološku zrelost postiže ukoliko je korijen priječnika 1-1.5 cm, a punu zrelost kada se osuše spoljni listovi u lisnoj rozeti, pri čemu se postižu i najviši prinosi koji u zavisnosti od sorte i primijenjene agrotehnike iznose od 25-80 tona po hektaru.
Mrkva se vadi specijalnim vadilicama-kombajnima za mrkvu ili vadilicama za repu. Najrasprostranjeniji način je vađenje pomoću jednobraznog pluga kome se skine plužna daska koja u stvari rastrese zemljište pa se mrkva vadi ručno, čisti i slaže u gomile.
Kvalitet korijena mrkve se utvrđuje prema sorti, zrelosti, veličini, prečniku korena i drugim svojstvima karakterističnim za sortu i može biti
- ekstra klasa,
- klasa I i
- II kvalitetna grupa.
Izvor: agroinfonet
PROČITAJTE:
Kako i kada primijeniti đubriva u povrtnjaku?
Krastavci iz presadnica daju veći prinos