Sigurno već znate da je mahovina orijentira u prirodi, budući da na drveću raste uvijek okrenuta prema sjeveru. Ipak, to nije njena jedina osobina. Upoznajte mahovinu na način kakav niste do sada.
Mahovina je mala, izdržljiva, najčešće jednoćelijska biljka koja raste vrlo sporo. Koristi svjetlost u procesu fotosinteze kako bi proizvodila nutrijente, kao i bilo koja druga biljka. Mahovina nema korijen, pupoljak ili sjeme, samo listove, stablo i tanka žilava vlakna koja se nazivaju rizoidi, koja koristi kako bi se pričvrstila za kamenje ili drveće.
Ova biljka se razmnožava tako što proizvodi spore poput paprati, koje se potom raspršuju uz pomoć vjetra. Za mahovinu je neophodno da bude u blizini vode ili u vlažnom okruženju kako bi bila u mogućnosti da apsorbuje nutrijente direktno u svoje ćelije.
Može se naći svuda, od tropskih do polarnih predjela, svuda osim u slanoj vodi.
Postoji više od 12.000 vrsta mahovine i njihov životni vijek varira u rasponu od dvije do deset godina, u zavisnosti od vrste. S obzirom na to da mahovina raste isključivo u čistom okruženju, predstavlja odličan indikator eventualne zagađenosti životne sredine.
Prednosti mahovine kao biljke su brojne.
To je biljka koja će prva da poraste na kamenitom tlu i da stvori okruženje za druge, manje izdržljive biljke da rastu na istom zemljištu. Mahovina ima sklonost da apsorbuje vlagu, odnosno da se ponaša kao neka vrsta prirodnog sunđera i da pomaže u sprječavanju erozije tla.
Budući da je mahovina rasla na Zemlji pre 540 miliona godina, mnogo prije nego što su se na njoj pojavile čak i prve životinje, ljudska civilizacija je upotrebljava u relativno kratkom periodu vremena.
Ipak, ljudi su tokom istorije, mahovini pronašli brojne primjene. Tako je mahovina korišćena kao ogrev kojim su se zagrijevali domovi, a tokom perioda gladi upotrebljavana je čak i kao brašno. Tokom Drugog svjetskog rata tresetna mahovina korišćena je kao bandaža za previjanje rana koje krvare, a ujedno i kao antibiotik.
Mahovina je danas sastavni dio terarijuma, topijara i ukrasnih vrtova u pejzažnoj arhitekturi.
Sa druge strane, tresetna mahovina je široko rasprostranjena kao sredstvo za odgoj biljaka u rasadničkoj proizvodnji.
Takođe, pokazala se i kao odlično sredstvo za malčiranje biljaka u baštama, a budući da dobro apsorbuje vodu, sprječava ispiranje tla i hranljivih materija. Sa mahovine bilo kakvo trunje i ostaci mogu lako biti uklonjeni tako što se jednostavno oduvaju, zahvaljujući njenoj kompaktnoj strukturi.
Takođe, mahovina je korisno sredstvo i u zaštiti od komaraca budući da nije stagnatna, već neprestano prečišćava vodu u svom neposrednom okruženju.
Izvor: Northaugustastar, Agromedia.rs
PROČITAJTE:
Hamamelis liječi kožne bolesti
Ginko biloba poboljšava pamćenje i ostale moždane aktivnosti