Krpelj je parazit toplokrvnih životinja, a i čovjeka. Sezonska aktivnost, počinje im u proljeće i traje do kasno u jesen. Ako su krpelji zdravi, ne predstavljaju opasnost po ljude i životinje, ali često prenose mnoge bolesti od kojih su neke smrtonosne ako se ne otkriju i ne liječe. Svi krpelji su paraziti, koji piju krv svog domaćina i mogu se naći svugdje u prirodi. To su zglavkari iz reda grinja.
Djele se na dvije velike porodice:
– Ixodidae ( šikarni ili tvrdi krpelji
– Argasidae ( stajski ili meki krpelji).
Glava, grudni i zadnji dio čine im jednu cjelinu. Rasprostranjeni su u prizemnom sloju rubnih područja šuma, sloju grmlja i niskog rastinja, po visoko travnatim staništima. U svom razvoju, krpelj, prolazi kroz tri faze: larva, nimfa i odrasli oblik. Obrok krvi neophodan im je u svakoj od ovih razvojnih faza, pa u toku svog života sisa krv tri puta na tri različita domaćina. Ženka se češće sresti kao napadač, jer samo ako se nasisa krvi, može snijeti jajašca.
Krpelj vreba iz trave – prenosi opasnu bolest
Veličina krpelja razlikuje se zavisno o razvojnom obliku: kao larva, mjeri oko jedan milimetar, a dok je odrasla ženka veličine 4 do 5 mm. Nasisana krvlju, veličine je zrna graška i veća, živi oko godinu dana ali može dostići starost i od 5 godina. Karakteristično je da ima mali radijus kretanja a udaljenost koju može prijeći zavisi od odraslog oblika. Odrasli se može prošetati nekoliko metara u širinu u potrazi za hranom.
Svoju žrtvu ne traži aktivno kao komarac, već ga žrtve moraju pokupiti. On se popne na vrh trave ili grane grmlja, i tu nepomično čeka da se približi žrtva. Kada ih životinja ili čovek dotakne, on se svojim nožicama zakači i prijeđe na njih, pa traži povoljno mjesto na tijelu gdje se može oštrim rilcem zabosti u kožu i sisati krv.
Za aktivnost krpelja, vrlo je važna temperatura i vlažnost, zbog čega imaju sezonsku aktivnost. Krpelji se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama, a zarazu mogu svojim ubodom prenjeti na druge životinje i čovjeka. Isto tako, uzročnici bolesti prenose se sa zaraženog krpelja i na nove generacije, pa su zato krpelji osim prenosioca i rezervoari uzročnika.
Savjet:
Redovno pregledati stoku na postojanje krpelja i u slučaju njihovog identifikovanja uz stručnu pomoć pristupiti načinima njihovog uklanjanja i daljeg liječenja životinje.
PROČITAJTE:
Domaći recepti za BORBU protiv KRPELJA
Preko 100 rasa ovaca na jednom mjestu /VIDEO/
POVRJEDE PAPAKA smanju mliječnost krava za 40% – Kako ih spriječiti?
Izvor: agroinfo