Utorak, 16 Jula, 2024
spot_img
NaslovnicaPoljoprivredne granePovrtarstvoKrajnji je čas za plastenički uzgoj rasada - Ovo su najčešće greške...

Krajnji je čas za plastenički uzgoj rasada – Ovo su najčešće greške koje treba izbjeći

UKLJUČITE SE U NAŠU VIBER ZAJEDNICU

Danas postoje usavršeni plastenici s grijanjem, dvostrukom folijom na naduvavanje, s ventilatorima, bočnim ili krovnim otvaranjem, termoscreen folijama i adekvatnim navodnjavanjem, koji omogućuju potpunu kontrolu uslova, ponekad čak i uz pomoć kompjutera.

Početak proljeća svaki baštovan očekuje s pregršt vrećica sjemenja koje tek treba posijati, a zemlja nikako da zatopli dovoljno da to učini, pa smišlja načine kako da taj posao ipak obavi u nekakvom zaštićenom prostoru, a da to ne bude prozorska daska.

Proizvodnja rasada, naime, nije nimalo lak posao, ali ima niz prednosti, od činjenice da znate koje ste sjeme posijali i kakvu ćete biljku u konačnici dobiti, do novca koji ćete uštedjeti jer ne morate kupovati dosta skup rasad.

Greške koje napravite u proizvodnji rasada poslije je teško ispraviti, pa evo na što treba obratiti pažnju:

1. Temperatura zraka

Ona će zavisiti od biljne vrste i fenofaze razvoja biljaka. Za biljke koje vole toplinu optimalne dnevne temperature su od 22 do 25 stepeni, dok su noćne nešto niže, od 18 do 20 stepeni. Za salatu su na primjer optimalne temperature danju od 12 do 20, a noću od 8 do 12 stepeni.

2. Relativna vlažnost zraka

I ona je uslovljena vremenom i biljnom vrstom, kao i fenofazom razvoja biljaka, ali se okvirno kreće od 75 do 85%.

3. Količina svjetlosti

Kvalitet, jačina i dužina trajanja svjetlosti, odnosno dužina dana, takođe su važan činilac u uzgoju kvalitetnog rasada. Za razliku od uzgoja rasada u zimskim mjesecima, kada često svjetlo treba dodavati vještačkim osvjetljenjem, u ovo doba godine svjetla je dosta. Ako budu prevladavali oblačni dani, biljke će trebati prorijediti, kako bi svaka efikasnije koristila svjetlost.

Pročitajte: Veliki vodič za proljetne radove u bašti

Načini proizvodnje rasada

Rasad se u plasteniku može proizvoditi na različite načine. Najstariji i najmanje prihvatljiv dobijen je čupanjem rasada u toplim lejama i plastenicima. Takav rasad se presađuje s golim korijenom te su biljke podložne stresu kada se posade.

Drugi, mnogo bolji način, je sijanje sjemena u kontejnere punjene supstratom čime se omogućuje ujednačen rast biljaka i izbegavanje stresa presađivanjem na stalno mjesto.

Ovako dobijen rasad ranije dospijeva za berbu i u pravilu daje veće prinose. Stiroporski kontejneri bolje zadržavaju vlagu i toplinu, a plastični se lakše dezinfikuju i ne napadaju ih glodari. I jedni i drugi pune se supstratom koji mora biti potpuno sterilan, dobro dreniran i opskrbljen hranjivim materijama za razvoj biljaka. Za pikiranje se koristi drugi supstrat, nešto krupniji.

Kontejneri se ne postavljaju na golo tlo kako korjenčići biljaka ne bi prodrli u njega kroz rupice, a ako su malo uzdignuti od tla, lakše će se zagrijavati. Najbolji način proizvodnje rasada je na uzdignutim policama ili stolovima.

Navodnjavanje

Kod navodnjavanja je najvažnije pobrinuti se za kvalitet vode jer ona ne smije biti prehladna, niti sadržati veće količine hlora. Tokom uzgoja rasada možda će trebati primijeniti zaštitne mjere, prskanje fungicidima i insekticidima, kako bi se dobio potpuno zdrav rasad.

Specifičan vid proizvodnje rasada je u tresetnim kockama koje su obično veličine 3×3 do 7,5×7,5cm. Navodnjavanje se kod ovakvog načina uzgoja radi potapanjem. Kod ovakvog navodnjavanja nadzemni dio rasada je stalno suv, dok se vlažnost tresetnih kocki veoma precizno održava.

Kada je rijč o proizvodnji rasada za uzgoj u kamenoj vuni ili kokosovom vlaknu, rasad se proizvodi ili u kontejnerima sa supstratom ili u jastucima kamene vune pa se pikira u kockice kamene vune ili kokosovog vlakna.

Bez obzira koji se način uzgoja rasada koristi, bitno je da je rasad potpuno zdrav, optimalne visine, dobro razvijenih listova zelene boje i dobro razvijenog korijena.

Pročitajte: Kako brzo odrediti da li je vrijeme za zalivanje u plasteniku?

Plastične boce su dobar izbor

U malim baštama čiji vlasnici uzgajaju povrće samo za svoje potrebe, najlakši način uzgoja rasada je pod plastičnim zvonom, pokrovom dobijenim od velike plastične boce čije je dno odrezano. Ovakve boce se mogu lako premještati po vrtu, a temperatura u njima lako dostiže optimalnu, kako zraka, tako i zemlje.

One se lako mogu maknuti po lijepom sunčanom danu ili vratiti ako je vjetrovito ili zahladi. Svakako treba obratiti pažnju na moguće pregrijavanje biljaka pod takvim pokrovom jer se on jako brzo zagrijava, no uvijek postoji mogućnost otvaranja čepa boce radi ventilacije. U proljeće su ovi plastični pokrovi vrlo korisni jer mogu zaštititi rasad u rizičnom vremenu od oko mjesec dana, koliko će još postojati opasnost od mraza.

Presadnice iz zaštićenog prostora trebaće kasnije prilagoditi za sadnju na otvorenom. Na otvorenom su niže temperature zraka i veći je intenzitet svjetla danju, pa će rasad trebati prilagoditi na nove uslove, što se naziva kaljenjem. Ono podrazumijeva izlaganje biljčica noćnim temperaturama, ali postupno, te pojačano izlaganje suncu danju.

Naime, staklo i polimerni materijali ne propuštaju ultraljubičaste zrake i dolaskom biljaka na otvoreno mogu biti oštećeni listovi i stabljika u obliku sivih izduženih ulegnuća. Presadnice uzgojene u niskim tunelima mogu se potpuno prilagoditi pojačanoj sunčevoj svjetlosti na otvorenom jer se ovi zaštićeni prostori mogu potpuno otvoriti i danju i noću.

POVEZANI ČLANCI

NAJNOVIJE VIJESTI