Semberija posjeduje 63.750 hektara poljoprivrednog zemljišta i šuma. U okviru biljne proizvodnje žitarice zauzimaju najveće učešće u sjetvenim površinama, zatim slijedi pvorće, krmno i industrijsko bilje.
Prinosi biljne proizvodnje su relativno mali gledajući svjetske i evrposke standarde. Da bi povećali prinos po jedinici površine potrebno je prije svega poznavati kavalitet zemljišta, a to je moguće utvrditi jedino hemijskom analizom zemljišta. Hemijska analiza zemljišta je neophodna za postizanje većih prinosa ali i smanjenje troškova proizvodnje.
U periodu avgust – decembar 2014. godine predstavnici Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi MPŠV RS su uzeli prosječne uzorke zemljišta za kontrolu podnosti, a to podrazumjeva ispitivanje Ph reakcije zemljišta , količinu fiziološki aktivnog fosfora i kalijuma i količinu humusa. Ukupno na području Republike Srpske ispitano je 1876 prosječnih uzoraka zemljišta. Od toga na području Bijeljine – Semberije ispitano je 80 uzoraka.
Rezultati ovih ispitivanja pokazala su da na području centralnog dijela Semberije preovladavaju slabo kisela i neutralna zemljišta dok su alkalna zemljišta najzastupljenija uz rijeku Savu i Drinu.
Gajene biljke imaju različite zahtjeve prema reakciji zemljišta. Najpovoljnija je slabo kisela , neutralna ili slabo alkalna reakcija. Negativno dejstvo na razviće biljaka ispoljava jako kisela, a naročito jako alkalna reakcija zemljišnog rastvora. Međutim, različite biljne zajednice, imaju posebne zahtjeve i varijabilnu toleranciju na nepovoljne uslove, na primjer: četinarske i listopadne šume, pašnjaci i livade ili njivski usjevi.
Za popravku nepovoljnih osobina jako kiselih zemljišta, koja sadrže toksične materije, primjenjuje se kalcizacija tj. unošenje u zemljište krečnog materijala. Za tu svrhu uglavnom se koristi kalcijum karbonat , bilo u formi mekanog ili mljevenog krečnjaka, saturacioni mulj (nus proizvod u proizvodnji šećera) i kalcijum oksid.
Smanjenje alkalnosti zemljišta najbolje se postiže gipsovanjem, tj. unošenjem gipsa ali i drugih sumpornih jedinjenja.
Izvor: AgroSavjet