Uzgajanje sirka kao glavnog usjeva posebno se preporučuje u regionima gdje nema dovoljno padavina i zemljišne vlage za uspješnu proizvodnju kukuruza. Lišće i stabljika su prekriveni voštanom prevlakom, koja smanjuje isparavanje.
Poznato je da je sirak metlaš osnovna sirovina od koje se prave upravo metle. Međutim, ova biljka koristi se i u ishrani ljudi (zrno), stoke (zrno i cijela biljka) i prerađevačkoj industriji (zrno, stablo i metlica). Od sirka se preradom dobija skrob, glukoza, sirup, gluten, alkohol, pivo, jedna vrsta šećera, prekrupa za stoku, kao i brašno za hljeb, navodi Danijela Ilić, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo.
Po hemijskom sastavu zrno sirka je slično zrnu kukuruza. Ima visok potencijal rodnosti, kao i kukuruz. Bolje podnosi nepovoljne uslove gajenja od njega. Ima veću otpornost prema suši, manje zahtjeve prema tlu i može uspjevati i na zaslanjenim zemljištima u odnosu na kukuruz.
Kako smo ranije pisali, uzgajanje sirka kao glavne biljke, posebno se preporučuje u regionima gdje nema dovoljno padavina i zemljišne vlage za uspješnu proizvodnju kukuruza. Lišće i stabljika su prekriveni voštanom prevlakom, koja smanjuje isparavanje. Za formiranje kilograma suhe materije potrebno mu je 200 do 300 litara vode. Može se uzgajati kao osnovni i kao postrni usjev.
Sadrži i otrovnu materiju dhurrin. Zato se mora voditi računa; letalna doza dhurina je 2,4 mg na jedan kilogram žive mase.
Tehnologija proizvodnje
Najbolji predusjevi za njega su strna žita, zrnene mahunjače, povrće, šećerna repa, krompir. Poslije sirka treba gajiti jare strnine. Kao predusjev nije pogodan za pšenicu, kasnije zri od kukuruza i mnogo iscrpljuje zemlju.
Osnovna obrada tla za sirak se izvodi u jesen na dubini od 30 do 35 cm. Predsjetvena priprema zemljišta mora biti kvalitetna iz više razloga: sjetva sirka se obavlja kasnije, u početku se razvija sporo pa je osjetljiv na pojavu korova, sjeme mu je sitno. U tu svrhu se koriste kombinovane mašine gdje je uključen i valjak, napominje ovaj stručnjak.
U njegovoj ishrani dominantnu ulogu ima azot, zatim fosfor i kalij. Pozitivno reaguje i na organska đubriva. Količina hraniva za krmni sirak i sirak za zrno je 25 do 35 t/ha stajnjaka, 70 kg azota i po 140 kg/ha kalija. Ukoliko se gaji bez stajnjaka količine N, P, K se povećavaju za 50 odsto. Hraniva se raspoređuju na sledeći način; stajnjak, 2/3 fosfora i kalija i 1/4 azota se zaoravaju, 1/3 fosfora i kalija i 1/4 azota se daje predsjetveno dok se 1/2 azota ostavlja za prihranjivanje ukoliko se sirak gaji u vlažnim uslovima i uslovima navodnjavanja.
Sjetva
Sjeme mora biti sortno čisto, bez korova, bolesti i štetočina i sa najmanje 85 do 93 odsto klijavosti. U našim uslovima sjetva počinje 10 do 15 dana kasnije od sjetve kukuruza (kada se sjetveni sloj zemljišta zagrije od 12 do 15 stupnjeva). Gustina sjetve zavisi od namjene proizvodnje sirka. Obzirom da je on okopavina, treba ga sijati širokoredno.
Sirak za zrno i onaj za tehničke namjene, sije se od 50 do 60 cm red od reda, a od 10 do 15 cm između biljaka u redu. Time se ostvaruje gustina sjetve od 130.000 do 160.000 biljaka/ha. Kod šećernog i krmnog sirka gustina sjetve iznosi od 60 do 70.000 biljaka/ha. Količina sjemena zavisi od načina sjetve i kreće se od 15 do 20, odnosno 30 do 40 cm. Dubina na koju se sije je oko tri do četiri centimetra.
Njega usjeva
Svodi se na jedno do dva međuredna kultiviranja u početku vegetacije i prskanja sjetvene površine herbicidima prije nicanja sirka, preporučuju stručnjaci.
Izvor: agroklub.ba
PROČITAJTE:
Sutra podjela sjemenskih paketa u Bijeljini